Općenito se smatra kako je moderan čovjek iznimno opterećen stresom i raznim oblicima pritisaka sa svih strana. Moderno doba zahtijeva brz tempo života, malo odmora i stalnu trku za poslovima, novcem i obiteljskim obavezama, a ako u tu kombinaciju dodamo još i svakodnevne male, ali stresne situacije, dobili smo koktel koji jamči da ćemo kad tad - psihički eksplodirati. Naime, na Zapadu su stručnjaci prije 40-ak godina počeli primijećivati nešto što se danas naziva "burnout sindrom", odnosno pojavu koja kod ljudi izaziva razna autodestruktivna stanja te izrazit psihički zamor - koji naravno loše utječe na cijeli naš život. O čemu se dakle točno radi?
Da budemo precizni, pojam „burnout“ je nastao 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger prvi put upotrijebio kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima. Na primjer, doktori, medicinske sestre i tehničari koji sebe žrtvuju kako bi pomogli drugima često osjete simptome burnouta – iscrpljenost, umor, nemogućnost nošenja sa stresom. Danas se zna, da svaka osoba može osjetiti „burnout“ bez obzira na zanimanje ili zaposlenost, od ekstremno ambicioznog karijerista, radišnih zaposlenika do osoba koje rade kod kuće, svi mogu biti izloženi ovom problemu.
S obzirom da su 2020. i 2021. bile osobito pogubne po ljudsko psihičko zdravlje, zbog globalne pandemije koronavirusa, čestih lockdowna i promjene načina življenja, sve više i više ljudi pati od „burnout sindroma“ koji doista svoje žrtve uopće ne bira.