Koliko god ova bolest bila učestala u današnje vrijeme, nitko ne zna točan uzrok raka dojke, a doktori rijetko mogu objasniti zašto neke žene dobiju rak dojke, a druge ne.
Ono što znamo jest da rak dojke nije zarazan, ali da genetika igra ulogu. Isto tako, istraživanja su pokazala da žene sa određenim rizičnim faktorima imaju veću vjerojatnost da će dobiti rak dojke. Rizični faktor je sve ono što povećava vjerojatnost da će osoba dobiti ovu bolest.
Istraživanja su pokazala da su faktori rizika za obolijevanje od raka dojke slijedeći:
1. Vjerojatnost obolijevanja od raka dojke raste sa starenjem žene.
2. Žena koja je imala rak dojke na jednoj dojci ima povećan rizik od dobivanja ove bolesti i na drugoj dojci.
3. Rizik da će žena dobiti rak dojke je veći ako su njena majka, sestra ili kćer imale rak dojke, osobito ako su ga imale mlade (prije 40-te godine)
4. Što je žena kasnije rodila prvo dijete, to je veća šansa da oboli od raka dojke. Žene koje su prvi puta dobile menstruaciju mlade (prije dvanaeste godine), ako su kasno ušle u menopauzu (poslije 55. godine), ili nikada nisu imale djece, također imaju povećan rizik od obolijevanja.
5. Žene koje su imale neki oblik radijacijske terapije na prsima (uključujući dojke) prije tridesete godine imaju povećani rizik obolijevanja od raka. Ovo uključuje žene koje su primale radijacijsku terapiju zbog Hodgkinovog limfoma. Istraživanja pokazuju da što je žena bila mlađa kad je primila radijacijsku terapiju, veći je rizik da će kasnije oboljeti od raka.
6. Starije žene koje imaju gušće (ne masno) tkivo na mamogramu imaju povećan rizik obolijevanja od raka dojke.
7. Nakon menopauze, pretile žene imaju veću vjerojatnost obolijevanja od raka dojke. Pod pretilim smatramo one žene koje imaju vrlo visok udio tjelesnih masnoća. Budući da tijelo stvara dio estrogena (hormona) u masnom tkivu, pretile žene mogu imati veću razinu hormona estrogena u tijelu od mršavih žena. Visoke razine estrogena mogu biti razlog zašto pretile žene imaju povećan rizik obolijevanja od raka dojke. Također, neka istraživanja su pokazala da dobivanjem na težimi nakon menopauze povećava rizik obolijevanja od raka dojke.
8. Žene koje se malo ili uopće ne bave fizičkim aktivnostima imaju povećan rizik obolijevanja od raka dojke. Fizička aktivnost može smanjiti rizik kroz sprečavanje debljanja i pretilosti.
9. Pušenje i pretjerano konzumiranje alkohola također se smatraju uzrocima raka dojke.
U borbi protiv raka dojke dosta pomaže svijest o faktorima rizika. Ali isto tako je važno znati da većina žena koje imaju ove faktore rizika ne obole rak dojke.
Ako mislite da spadate u visokorizičnu kategoriju, trebali bi o tome razgovarati sa svojim liječnikom. On će vam dati savjete kako smanjiti ovaj rizik i možete zajedno isplanirati raspored pregleda, kako bi se na vrijeme uočile sve promjene na dojkama.
Ukoliko primjetite bilo kakve promjene na dojci, obavezno se javite liječniku kako bi ispitali o čemu se radi i postavili pravilnu dijagnozu. Najznačajniji pregled pri otkrivanju raka dojke je mamografija koja se preporučuje svim ženama od 40. godine života, a onima koje spadaju u rizičnu skupinu već i nakon 35. godine. Pravovremena dijagnoza vam može spasiti život!
Gdje obaviti mamografiju i UZV
Mamografija, s uputnicom, može se obaviti u kliničkim bolničkim centrima. Najprije se trebate naručiti, na pregled se čeka u pravilu najmanje mjesec dana, u nekim ustanovama i znatno duže. Najbolje da to provjerite direktno u ustanovi gdje planirate obaviti mamografiju, bez obzira na čekanje, naručite se, i ne izgovarajte se da nemate vremena za svoje zdravlje. U specijaliziranim privatnim poliklinikama na red dolazite vrlo brzo, a za mamografiju se plaća oko 400 kuna, u manjim sredinama u privatnim ordinacijama cijene su nešto niže, od 300 -350 kuna. Za ultrazvučni pregled dojke u domovima zdravlja također vam treba uputnica, koju izdaje liječnik opće prakse ili ginekolog. Kod privatnika se UZV plaća od 250-300 kuna.
Kada otići na pregled
Mamografija je glavna metoda ranog otkrivanja raka dojke, a sve se više dopunjuje s ultrazvukom dojki, pri čemu svaka od tih metoda ima svoje mjesto u dijagnostici. Prema preporuci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prvi mamografski pregled (tzv.bazičnu mamografiju) svaka žena treba napraviti između 38 i 40 godine, a u dobi od 40 do 49 godine preporuka je napraviti mamografiju jednom godišnje ili barem jedanput u dvije godine. Ultrazvuk je dijagnostička metoda za mlađe žene, dokazano je neštetan. No, kao samostalna dijagnostička metoda UZV nije dovoljan za žene iznad 40-te godine. To su opće preporuke, da bi se utvrdilo koliko često svaka žena treba obavljati mamografske preglede važno je znati je li u obitelji (majka,sestra) bilo slučajeva bolesti.