Psiholozi se još uvijek pitali pitaju postoji li posebna veza između umjetničke kreativnosti i depresije i drugih mentalnih bolesti. No gledajući kroz povijest često se vjerovalo da postoji veza između umjetničkog talenta i određenih načina ponašanja. Ta teza vjerojatno dolazi još iz vremena starih Grka koji su vjerovali da je kreativnost neka vrsta božanskog ludila koju su poslali bogovi.
Iako kroz znanost ovo uopće nije dokazano, ipak su se neki od najvećih svjetskih pisaca borili s mentalnim bolestima i često živjeli između vlastite genijalnosti i tame. Život pisca je izoliran, stresan i pun razmišljanja o misteriju ljudskog ponašanja, a neki od najvećih pisaca su svoju patnju znali najbolje opisati riječima, što je mnogim običnim ljudima jako teško. Koji su veliki svjetski pisci borili s mentalnim bolestima možeš pročitati u nastavku.
Ernest Hemingway
Hemingway je poznat kao briljantan autor koji je 1954. dobio Nobelovu nagradu za roman "Starac i more", a napisao je i mnoga druga djela koja spadaju u sam vrh svjetske književnosti. No depresija, granična narcisoidna osobnost, bipolarni poremećaj i, kasnije, psihoza spojili su se i stvorili Hemingwayjev osobni pakao. Umjesto da se za pomoć obrati liječnicima ili terapeutima, Hemingway je konzumirao alkohol i bavio se rizičnim sportskim aktivnostima. Njegovo fizičko i mentalno zdravlje toliko se pogoršalo tijekom posljednjih godina života, prvenstveno zbog alkoholizma, da je konačno 1960. prihvatio liječenje elektrošokovima. No godinu dana kasnije kada je počeo gubiti pamćenje ubio se puškom, imao je 62. godine.
J.K. Rowling
J.K. Rowling ima posebno mjesto u modernoj književnosti i njezini romani o malom čarobnjaku Harry Potteru su već postal klasik. No iako njezin život možda zvuči kao bajka od siromaštva do bogatstva - nezaposlena majka piše bestseler, postaje milijarderka, ona se borila s teškom depresijom. Depresiju je imala nakon razvoda, ali je kroz liječničku pomoć i pisanje uspjela doći do pobjede. “Depresija je najneugodnije iskustvo u mom životu. To je stanje u kojem misliš da nikada više nećeš osjetiti veselje. Umrtvljenost koja se jako razlikuje od osjećaja tuge. Tuga boli, ali je zdrav osjećaj. Neophodno ju je osjetiti. Depresija je vrlo različita", izjavila je Rowling 2000. u intervju za Times.
Lav Nikolajevič Tolstoj
Tolstoj je napisao puno romana koji se smatraju klasičnim djelima u ruskoj i svjetskoj književnosti. No mnogi ne znaju da se i on borio s depresijom i da je napisao knjigu "Ispovijed" u kojoj se pita koji je smisao život i smrti. Znakovi depresije tek su se pokazali u njegovoj srednjoj dobi, a čak se smatrao moralnim neuspjehom. No na kraju je autor pronašao vjeru u Boga, nadvladao svoju bolest i odustao od ideje samoubojstva, doživjevši 82 godine.
Virginia Woolf
Woolf je prvi put imala depresiju u dobi od 15 godina i borila se s njom cijeli život. 1904. godine bila je hospitalizirana radi liječenja, a u dvadesetima je imala živčane slomove. Smatralo se da ih je uzrokovala trauma seksualnog zlostavljanja iz njezina djetinjstva. Njezina je kreativnost često bila ugrožena povremenim promjenama raspoloženja, nesanicom, migrenama te halucinacijama. Nakon što je završila svoj posljednji roman, Wolf je pala u ozbiljnu depresiju. Gubitak doma u Londonu tijekom Drugog svjetskog rata pridonio je njezinoj depresiji, a 1941. napunila je džepove kamenjem i ušla u rijeku u blizini svoje kuće i utopila se.
Anne Rice
Spisateljica Anne Rice odrasla je uronjena u mitove New Orleansa. No kao spisateljica je uspjela tek nakon tragedije, pala je u duboku depresiju nakon što joj je petogodišnja kći umrla od leukemije. Otkrila je da joj je jedino olakšanje u tom očaju pruža pisanje. Njezin prvi roman "Intervju s vampirom" pretvoren je u uspješan film, a nakon toga je napisala i druge romane u serijalu "Vampirske kronike" i postala vrlo uspješna. Uspjela je kroz svoje pisanje pronaći spas i pobijediti bolest.
Sylvia Plath
Sylvia Plath smatra se jednom od najvećih pjesnikinja 20. stoljeća, a napisala je zbirke pod nazivom "Colossus" i "Ariel". Njezin jedini roman "The Bell Jar" detaljno opisuje iskustvo i oporavak lika koji prolazi kroz suicidalnu depresiju i terapiju elektrošokovima. Plath je prvi put pokušala samoubojstvo kada je imala samo 19 godina i borila se s depresijom tijekom svoje kratke, ali produktivne spisateljske karijere. Slavna spisateljica na kraju je počinila samoubojstvo u dobi od 30 godina, ugušila se plinom iz svoje kuhinjske pećnice.