Naše emocije poput tjeskobe, straha, srama i bijesa najčešće imaju negativne konotacije. Ali svaka emocija ima svoju svrhu kako bismo preživjeli i napredovali - čak i onda kada nam se ne sviđaju. Na primjer, akutna tjeskoba i strah mogu nas odmaknuti od nesigurnih situacija, a sram je tu da ne bismo išli protiv svojih moralnih vrijednosti.
Zato se nameće pitanje: Možemo li imati koristi od ljutnje? Prema psihologu i autoru bestselera New York Timesa, dr. Ricku Hansonu, bijes možemo iskoristiti kao snagu za dobre pomake. Iako, kako objašnjava, postoji tanka granica između zdrave doze ljutnje i one koja je izvan naše kontrole, evo načina kako iskoristiti dobrobiti te emocije, kao i trenutaka kada bismo je trebali zauzdati.
"Ljutnja je jedinstvena među svim negativnim emocijama", napominje Hanson dodajući da se razlikuje od tjeskobe, srama i tuge iz nekoliko razloga:
1. Stvara trenutnu ugodu
Ljutnja je možda jedina negativna emocija zbog koje se trenutno osjećamo dobro. Iako anksioznost, sram i tuga na kraju mogu imati svoje koristi na dulje staze, zbog njih se ne osjećamo ugodno. Ljutnja je drugačija, to je vrući val koji nam se provlači kroz tijelo na neobično uzbudljiv način. "Neurološki je to povezano s povećanjem dopamina i noradrenalina, kemijskih sustava u mozgu zbog kojih se osjećamo nagrađeno", objašnjava Hanson,
2. Potiče na akciju
"Ljutnja ima puno vrijednosti. Fokusira nas na ono što je problematično i mobilizira nas da se nosimo s tim", kaže Hanson. Usprkos tome, nevjerojatno energizira i organizira. Razmislimo o tome: kolektivni bijes predvodi cijele pokrete, a također je važan korak u suočavanju s unutarnjom traumom i tugom. "Kao psiholog, dio pomoći kod depresivnih ili tjeskobnih ljudi znači da potičem bijes kao srednju fazu", dodaje Hanson objašnjavajući da nas ljutnja potiče na akciju.
3. Utječe na odnose
Prema Hansonu, ljutnja postaje najistaknutija kada se radi o međuljudskim odnosima. Iako možemo suosjećati s drugima kada su tužni, zabrinuti ili usamljeni, najviše će privući našu pažnju kad su ljuti. Kako napominje Hanson - "čim se netko naljuti, mi ga slušamo".
(Foto: Pixabay)
Svakako, ljutnja može imati svoje dobrobiti, ali Hanson upozorava da previše vremena provedenog u ovom emocionalnom stanju može biti štetno. "To nas iscrpljuje. Važno je biti oprezan s bijesom - osjetiti ga i pustiti ga da se smanji", napominje.
To je zato što bijes ima sposobnost da se lako pretvori u mržnju, što nije samo nezdravo, već i destruktivno. "Čim osjetimo želju za osvetom ili prezir, u nevolji smo", kaže dalje. Ne smijemo potiskivati ljutnju koju osjećamo, trebamo je čak i pozdraviti kaže Hanson, ali važno je da pronađemo zdrav način na koji možemo izaći na kraj s njom. Bijes bi trebao biti brz - kako je brzo došao, tako bi trebao brzo i otići, "Trebamo ga što brže smanjiti i pokušati se posvetiti drugim stvarima", dodaje Hanson.
Dakle, ljutnja ima dobrobiti za naš život, ali kao i ostale negativne emocije, postoji razlika između akutne ljutnje i kronične, zlobne mržnje. "Mržnja je otrovna, ali zdrava ljutnja može nam poslužiti na više načina i prikladna je", nastavlja Hanson. Samo se moramo pobrinuti da nam posluži na produktivan i zdrav način.