Svakodnevno se susrećemo s velikim problemom prehrane djece predškolske dobi. Problemi ovise ne samo o geografskom, već i o materijalnom statusu obitelji u kojoj dijete odrasta. Evidentirana je pothranjenost u siromašnim zemljama i u neukim, neobrazovanim slojevima društva, dok se zapadna populacija bori s problemom preobilne prehrane djece predškolske dobi.
U predškolsku dob svrstavamo djecu od 2. do 6. godine starosti. To je vrijeme stvaranja prehrambenih navika. Uravnotežena prehrana odražava se na tjelesnu visinu, težinu, funkcije i izostanak bolesti. Tijekom druge godine života dijete dobije na tjelesnu težinu u prosjeku 2,5 kg, dok je od treće do sedme godine života ravnomjeran dobitak od 2 kg godišnje.
Visina je dobar pokazatelj prehrambenog statusa, no važnija je brzina rasta. Tijekom druge godine života dijete naraste prosječno 12 cm, a od treće do sedme godine života 6-8 cm na godinu. Rast je jedino moguć ukoliko unos energije prelazi potrošnju. Dijete predškolske dobi često „zaboravi“ na hranu jer je prvenstveno zainteresirano za igru, istraživanje, učenje, prijatelje i svijet oko sebe. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine kontinuirano opadaju, tako da potreba od 80-120 kcal/kg u prvoj godini života pada do 15. godine na 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godine do 15. godine života potreba kalorijskog unosa pada za 10 kcal/kg. Energetske potrebe predškolskog djeteta iznose 80-100 kcal/kg dnevno (oko 1950-1300 kcal/dan).
Kod petogodišnjeg djeteta ukupno unesena energija troši se na slijedeći način: 50% bazalni metabolizam, 5% specifično dinamičko djelovanje za probavu hrane, posebno bjelančevina, 25% fizička aktivnost, 12% rast tkiva, 8% gubitak fecesom.
Obrok bi trebao postati oblik socijalizacije
Dijete predškolske dobi trebalo bi imati tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Obroci se ne smiju preskakati (predugi period između obroka ne osigurava organizmu potrebnu količinu glukoze za rad mozga i živčanog sustava). Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Dijete sa navršenih 5. godina starosti već ima potpuno formirane prehrambene navike i izražava jasan stav prema hrani koju voli ili ne voli.
U svakom obroku trebali bi biti zastupljeni svi osnovni hranjivi sastojci. Ugljikohidrati bi trebali činiti 45-55% energetskog unosa, bjelančevine 9-15% (cca. 1g/kg t.t.), a masti 35-40% .Bjelančevine su neophodne za održavanje i dozrijevanje tkiva, rast novih tkiva (posebno koštane mase). Kako bi u organizam unijeli kvalitetne bjelančevine odnosno esencijalne aminokiseline važna je kombinacija bjelančevina iz namirnica biljnog i životinjskog podrijetla. Za optimalno zdravlje djeca trebaju lipide. Preporuča se u prehranu uvesti maslinovo i druga biljna ulja jer su bogata nezasićenim masnim kiselinama, izbjegavati masnoće životinjskog podrijetla, poput maslaca i svinjske masti. Masti su neophodne su za pravilan hormonalni razvoj, strukturu stanica, zdravlje krvnih žila, prijenosu impulsa između živaca i mišića, omogućuju nesmetan rad enzima i iskorištavanje vitamina topivih u ulju, te hranu čine tečnijom i kaloričnijom.
Ugljikohidrati bi kao izvor energije i vlakana trebali činiti temelj prehrane djece predškolske dobi. Razlikujemo jednostavne i složene ugljikohidrate. Dnevni unos i kvaliteta ugljikohidrata ovisi o utjecaju navika u obitelji, ponudama i obrazovanju.
Minerali i vitamini su elementi u tragovima potrebni u odgovarajućoj količini i obliku kako bi se održalo zdravlje i razvoj bez poremećaja metabolizma bilo kojeg drugog nutrienta. Njihova količina utječe na imunitet djeteta.
Temelj pravilne prehrane je svakodnevno uzimanje raznovrsne hrane koja sadrži slijedeće osnovne skupine namirnica:
1. mlijeko i mliječne proizvode
2. meso i mesne prerađevine, jaja, riba i plodovi mora
3. povrće
4. voće
5. kruh i proizvode od žitarica
6. voda (tekućina)
Za normalno funkcioniranje organizma potreban je dovoljan unos tekućine (cca. 2-4% tjelesne mase). Prednost dajemo vodi za piće (iz slavine ili prirodnoj pakiranoj u boce). Slatke, gazirane napitke potrebno je izbjegavati radi visokog sadržaja šećera.
Pripremljenu hranu nije potrebno prekomjerno dosoljavati. Količina soli trebala bi biti tek tolika da obrok bude ukusniji. Prekomjernim unosom soli u djetinjstvu stvaraju se uvjeti za povišen tlak u zreloj dobi.
Mlijeko i mliječni proizvodi izvor su kalcija, bjelančevina, vitamina B2. Kravlje mlijeko trebalo bi sadržavati 3,2% mliječne masti do dvije godine starosti, nakon toga se mogu koristiti djelomično obrana mlijeka (2,8% m.m.). Preporuča se unos fermentiranih mliječnih proizvoda (sir, jogurt, acidofil, kefir…)
Od mesa prednost dajemo peradi (piletina, puretina) kojima je odstranjena koža i vidljiva masnoća i ribi (kuhano, pirjano, na pari, na žaru). Masno meso poput govedine, svinjetine i teletinepreporuča se konzumirati jednom tjedno a moguće ga je zamijeniti obrokom mahunarki (grah, leća, grašak, soja) koje uz bjelančevine sadrže ugljikohidrate i vlakna. Meso je izvor bjelančevina, željeza, niacina, vitamina B1.Svakako se preporuča izbjegavati suhomesnate proizvode.
Žumanjak jajeta je bogat fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelanjak je izvor bjelančevina. Pečenjem ili kuhanjem «na tvrdo» izbjegavamo mogućnost bakterijske zaraze.
Povrćem u organizam unosimo neprobavljiva vlakna koja pomažu pri regulaciji probave. Izvor je vitamina (ß-karotena, vitamina C) i minerala. Prednost dajemo sezonskom svježem ili kratko termički obrađenom povrću. Voće je izvor vitamina (vitamin C, ß-karotena), minerala, prirodnih šećera i vlakana. Prednost dajemo svježem sezonskom voću, zatim kompotima, suhom voću i prirodnim voćnim sokovima.
Žitarice su posebno važne
Proizvodi od žitarica visoko su vrijedne namirnice koje osiguravaju energiju i vitamine B-skupine, željezo i vlakana. Tu ubrajamo kruh, tjesteninu, rižu, musli, gris, palentu, corn flakes i ostale. Preporuka je birati neljuštene, integralne žitarice (ječam, heljda, kukuruz, zob, riža, pšenica) radi očuvanja vitaminskog sastava u ovojnici zrna. Mogu se poslužiti kao samostalni obrok ili u kombinaciji s drugom hranom. Müsli i corn flakesi se najčešće kombiniraju s mlijekom, jogurtom i voćnim sokom, dobro im je dodati komadiće svježeg voća.
Svakodnevni unos vlakana od 0,5 g/kg t.t./dan kod djece starije od 3 godine pomaže pri održavanju normalne funkcije debelog crijeva, te smanjuje rizik od debljanja. Zajedničko djelovanje topljivih i netopljivih vlakana pruža sigurnu zaštitu od kroničnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes ovisan o inzulinu) kod odraslih, kao i od akutne upale slijepog crijeva kod djece.
Vivera proizvodi namijenjeni su djeci od najranije dobi, mladima, ljudima zrele dobi, trudnicama, dojiljama, sportašima, zdravima za očuvanje zdravlja, ali i kao pomoćno sredstvo u terapiji probavnih tegoba, dijabetesa, pretilosti...
Vivera crunchy müsli ukusna su mješavina različitih žitarica (zob, kukuruz, riža, pšenica) i sušenog voća ili čokolade. Zbog svog sastava i hranjive vrijednosti dobro su izbalansiran i zdrav obrok ili međuobrok. Možete ih pomiješati s mlijekom ili jogurtom ili pak grickati.
Vivera Corn flakes- kukuruzne pahuljice su prirodnog podrijetla i izvrsnog okusa (neutral, s dodatkom jagode ili čokolade). Prirodni su izvor energije, vitamina i minerala. Ako im dodate narezano svježe ili suho voće, dobit ćete uvijek nov i drugačiji okus. Ukusan su i zdrav početak dana.
Vivera Probavin – instant žitarice bogate dijetalnim vlaknima. Djeluje blagotvorno na fiziologiju crijeva, regulira probavu smanjujući tegobe izazvane zatvorom. Pomaže organizmu da se na prirodan način oslobodi štetnih tvari. Ne sadrži kolesterol i pomaže smanjenju njegove razine u krvi. Daje osjećaj sitosti, a male je energetske vrijednosti, učinkovit je kod redukcijskih dijeta. Sadrži vitamine B kompleksa, vitamin E, minerale i elemente u tragovima. Bez dodatka šećera.Primjeren je svakoj životnoj dobi, a priprema se uz dodatak mlijeka, jogurta, kao dodatak drugim jelima ili ukusan snack.
Sponzorirani članak