Većina ljudi hobije smatra osobnim interesima koji su sastavni dio njihovog identiteta, no znaš li koliko su oni zapravo korisni za naše psihičko i fizičko zdravlje?
Bavljenje nekim hobijem osigurava produktivno korištenje vremena, no osim toga nas i definira zato što iskazuje naše osobne interese. Pokazuje kojim interesima se najrađe posvetimo kada ne moramo raditi, kada ne spavamo ili kada ne provodimo vrijeme s bližnjima. Naravno većina nas bira baviti se nekim hobijem zato što uživamo u njemu, no mi ćemo ti otkriti koliko hobiji zapravo mogu biti korisni.
Ako se već baviš hobijem koji voliš i u kojem uživaš zašto ne bi pronašla način da svoje aktivnosti prilagodiš poboljšanju svog zdravlja? U slučaju da tražiš novi hobi nadamo se da će ti ovaj članak ponuditi par korisnih ideja kako se zabaviti dok radiš nešto dobro za svoje zdravlje.
Ples: Zabavni oblik tjelovježbe
Ples zaista doprinosi održavanju zdravog života, a između ostalog potiče i na laganu, opuštenu tjelovježbu. Razmisli o tome, ne treba ti nikakva posebna oprema - samo tvoje noge, dobra glazba i par prijatelja!
Ples je također prilagodljiv svakoj osobi - možeš plesati žestoko, energično i stalno gurati se do novih granica ili možeš odabrati lagani, opušteni ples. Čak i ako si sramežljiva kada u pitanje dođe prezentiranje plesnih vještina na podiju, gotovo svi ljudi pronalaze užitak u nekoj vrsti plesa, čak i ako plešeš sama kod kuće. Ne postoji pravi niti krivi način plesa! Pleši onako kako to tvoje srce želi!
Plesanje je društvena aktivnost, a prakticiranje društvenih aktivnosti je potrebno za održavanje zdravlja, ali ono što je najbitnije je činjenica da je ples zabava. Nakon plesanja nećeš imati upaljene i bolne mišiće, ali ćeš se zato osjećati kao da si ispunjena novom energijom. No, kako nas to točno ples čini zdravijima?
Kao prvo ples je odličan cardio trening, a kao što već zasigurno znaš cardio treninzi nam pomažu u poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja, povećanju izdržljivosti tijela, te ojačavanju naših kosti i mišića.
Godine 2011. Cochrane Review je proveo istraživanje koje je obuhvaćalo 9,917 sudionika koji su potvrdili da im plesni treninzi, na koje su išli 3 puta tjedno, pomažu održavanju dobrog balansa i ravnoteže u starijoj dobi. Ovo je vrlo bitna činjenica zato što je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvijestio da svake godine 2.8 milijuna ljudi starije dobi zahtjeva hitnu medicinsku pomoć zbog nesreća uzrokovanih padom.
Stopa smrti izazvanih padom kod zrele dobi također raste. CDC centar također izvještava da između 2005. i 2014. godine povećala stopa smrti uzrokovane padom s 43,000 slučajeva na 58,000 slučajeva godišnje. Promatrana skupina je u oba slučaja obuhvaćala 100,000 ljudi.
Nakon svih ovih informacija, ne čini li ti se da je ples zabavan i koristan lijek? Ples je također dobar za naš mozak. Nova studija slučaja predstavljena u New England Journal of Medicine izvještava o postojanju poveznice između redovitog bavljenja plesom i smanjenjem postotka oboljenja od demencije za 76 posto.
Vrtlarstvo je dobro za mozak!
Vrtlarstvo na prvu vjerovatno uopće ne možeš povezati s treniranjem, ali istraživanja potvrđuju da održavanje vrta dovodi do boljeg zdravstvenog stanja!
Kao prvo, lagani zadaci kao čupanje trave, sadnja biljaka i posezanje za alatom postižu iste učinke kao i lagani oblik aerobik treninga koji pridonosi održavanju normalnog rada mišića, razvitku snage, izdržljivosti i fleksibilnosti. Također svaki trenutak koji provedeš u prirodi na svježem zraku je jako koristan za tvoje zdravlje.
Istraživanje provedeno od strane PLOS Onea 2014. godine je potvrdilo da je bavljenje vrtlarstvom i biciklizmom kod starije populacije dovodi do smanjenja nedostatka vitamina D.
Poveznica postoji i između smanjenja rizika od demencije uz aktivno bavljenje vrtlarstvom. Spomenuto istraživanje utvrdilo je da se rizik od oboljenja od demencije smanjio za 36% kod ljudi koji se često bave aktivnostima u vrtu. Vrtlarstvo kao i bavljenje kreativnim „napravi sam“ aktivnostima smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara do 30%, otkrila nam je studija slučaja iz 2013. godine provedena od strane Karolinska Instituta u Stockholmu u Švedskoj.
Pisanje: Melem za ranu
Nisi baš sigurna kako sjedenje za stolom uz laptop ili papir i olovku može biti dobro za tvoje zdravlje? Onda će te ove činjenice zasigurno šokirati!
Pisanje donosi bezbroj pogodnosti za psihičko i fizičko zdravlje, kao npr. poboljšanje pamćenja, smanjenje stresa, kvalitetniji san i slično. S više provedenih istraživanja utvrđeno je da kada su pacijenti pisali o svojim iskustvima u prihvaćanju i liječenju bolesti raka bolje su podnosili stres i potencijalno pridonijeli poboljšanju svojih fizičkih sposobnosti. Ovo intrigantno istraživanje je provedeno od strane Sveučilišta Auckland na Novom Zelandu, koje se između ostalog posvetilo i istraživanju pitanja može li pisanje pridonijeti bržem zacjeljivanju rana.
Istraživači su grupi ispitanika naložili da 20 minuta dnevno pišu o svom najtraumatičnijem razdoblju u životu, a drugoj grupi ispitanika je zadano da 20 minuta svakog dana pišu o svojim planovima za idući dan. Dva tjedna nakon početka pisanja na sudionicima je provedena biopsija kože. Istraživači su zatim svakih 3 do 5 dana fotografirali rane dok one nisu potpuno zacijelile. Otkriveno je da je u 11 dana nakon biopsije u prvoj grupi zacijelilo 76% rana ispitanika, dok je u drugoj grupi zacijelilo samo 42% rana svih ispitanika.
Sve u svemu, pisanje je savršen način za izražavanje vlastite osobnosti , te ti čak i neugodno iskustvo suočavanja i pisanja o traumama može donijeti puno benefita za zdravlje. Na primjer, pisanje bloga ti može pomoći da upoznaš nove ljude i stvoriš nove veze i poznanstva na temelju zajedničkih interesa.
Glazba je lijek
Bez obzira na to voliš li i znaš li svirati i pjevati, ili jednostavno uživaš u slušanju glazbe, ona ti donosi puno pogodnosti za psihičko i fizičko zdravlje.
Medical News Today su 2013. godine objavili pregled istraživanja provedenih na temu utjecaja glazbe na neurokemijske spojeve u našem tijelu. Jedna od hipoteza istraživanja se odnosi na pretpostavku da glazba pridonosi ojačanju imunološkog sistema, smanjuje stres, tjeskobu i depresiju.
Dok su čekali operaciju ispitanici su slušali glazbu, a rezultati su potvrdili da je glazba bila efektivnija u otklonjenu tjeskobe više nego lijekovi koji su im bili propisani za liječenje tjeskobe. Glazba je također utjecala na smanjenje proizvodnje hormona stresa.
Kako bi dokazali koliko utjecaja glazba ima na naš mozak, 2011. godine je provedeno istraživanje koje je usporedilo reakcije mozga na glazbu, te na hranu i na seks. Osjećaji ugode kod ispitanika su uslijedili u gotovo jednakoj stopi nakon prezentacije sva 3 čimbenika. To se događa zato što u svim navedenim slučajevima tvoj mozak oslobađa neurotransmiter dopamin koji je zaslužan za osjećaj sreće i euforije.
Kućni ljubimci: Put do zdravog srca
Kućni ljubimac bilo koje vrste može biti odličan prijatelj, ali ljubimci mogu pomoći i tvom zdravlju na puno različitih načina. Prema CDCu posjedovanje ljubimca povećava broj prilika za vježbanje, aktivnosti u prirodi, socijalizaciju, ali također smanjuje krvni pritisak, razinu kolesterola i triglicerida, te smanjuje osjećaj usamljenosti. Ako te zanima kakve točno veze ovo ima s tvojim zdravljem bitno je da zapamtiš da svi navedeni faktori pomažu u smanjenju rizika od srčanog udara.
Istraživanje iz 2013. godine je istaknulo pitanje postoji li zaista poveznica između smanjenja rizika od srčanih bolesti i posjedovanja kućnog ljubimca.
"Posjedovanje kućnog ljubimca, pogotovo psa, vjerojatno je povezano sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti", izjavio je autor studije slučaja Glenn N. Levine. "No, možda se radi o tome da zdraviji ljudi češće žele i imaju ljubimce, a ne da ljubimci pridonose smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti".