Kako ekološki uzgajati čičoku, batat, koprivu i potočarku, u kojim ih uvjetima treba čuvati, koja su im nutritivna svojstva, kako ih pripremati u kulinarstvu. Sve se to moglo doznati, a i kušati neke specijalitete od tih povrtnih kultura, na predavanju "Novo organsko povrće – izvor zdravlja i energije" održanom u Makronovi. Anita Bočkor, voditeljica programa voća i povrća u tvrtki Biovega, lideru i pioniru u poslovanju ekološkim proizvodima, istaknula je kako Biovega nastoji podržati ekološku poljoprivredu jer je sve prisutnija u svakodnevnom životu. Zato su odlučili predstaviti nekoliko povrtnih kultura koje su nepravedno zapostavljene u prehrani iako su bogate nutritivnim vrijednostima i s pravom ih se može zvati izvorom zdravlja i energije.
Ekološki uzgojene kulture
"Zdravlje je bio glavni motiv da se počnemo baviti ekološkom poljoprivredom i, nakon što se već godinama supruga i ja bavimo ekološkim uzgojem voća i povrća te ljekovitog bilja, mogu reći da smo na neki način ovisni o našoj zdravoj hrani te da smo uz nju ozdravili. Sretni smo da se na pravi način počinju prezentirati povrtne kulture koje su kod nas zapostavljene i u uzgoju i u prehrani", tim je riječima svoju odluku da se nakon rada u Njemačkoj posveti ekološkoj poljoprivredi objasnio Marijan Radanac, ekoproizvođač iz Bjelovarsko-bilogorske županije i ujedno predsjednik udruge Ekokultura. Zašto su izabrane upravo te četiri kulture, objasnila je Darija Vranešić Bender, nutricionistica i direktorica Vitaminoteke, koja radi na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Rebro. Istaknula je kako je utvrđen veći udio vitamina i minerala u hrani uzgojenoj organskim putem te da su te namirnice kvalitetnije, ukusnije i s većim nutritivnim svojstvima. Na drugoj pak strani postoji lista tzv.12-orice najprljavijih: to su kulture kod kojih je pronađeno najviše pesticida i koje bi trebalo izbjegavati konzumirati ako potječu iz komercijalnog uzgoja. To su celer, breskva, jagoda, jabuka, borovnica, nektarina, paprika, špinat, trešnja, kelj, krumpir i grožđe.
Čičoka
Jeruzalemska artičoka pripada obitelji suncokreta, a Amerikanci je od milja zovu sunchoke. Raste u gomoljima koji su izrazito nepravilnih oblika, ima blag, slatkast okus. Koristi se u pripremi juha i variva te služi kao inovativna zamjena za krumpir. Izvor je ugljikohidrata, vlakana, kalcija, željeza, vitamina C, folne kiseline. 100 g čičoke sadrži 11 - 14 g inulina, a o kakvom je bogatstvu inulinom riječ, najbolje govori podatak da Europljani dnevno unose 3 – 11 g inulina putem mješovite prehrane. Ima blagotvoran učinak na zdravlje, pogodna je kao namirnica za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih bolesti. O tome kako se čičoka razmnožava, Marijan Radanac kaže:" Razmnožava se putem gomolja. Ne zahtijeva posebne uvjete. Najzahvalnija je biljka za čuvanje jer se čuva u zemlji. Upravo završava sezona njezina branja. Sadi se cijelu zimu pa je sad krajnji čas za sadnju čičoke. Poznato je i pivo od čičoke koje ima 2,5 posto alkohola, a uglavnom ga traže dijabetičari."
Batat
Nutricionistica Darija Vranešić Bender o batatu i njegovim svojstvima kaže:
"Batat je jedna od najranije poznatih vrsta povrća. Potječe iz Srednje Amerike. Sadrži visok udio vitamina A, čak do 1700 puta više nego običan krumpir. Značajan je izvor vitamina E i C, antioksidansa, a sadrži i tri puta više fitosterola od običnog krumpira. Fitosteroli su biljne kemikalije za koje je dokazano da snižavaju povišenu razinu kolesterola. Batat ima široku primjenu pa se kao plod koristi u kulinarskim specijalitetima. Može se koristiti i lišće koje sadrži najmanje 15 biološki aktivnih antocijana koji imaju specifičnu medicinsku vrijednost u liječenju nekih bolesti, a mogu se upotrijebiti i kao prirodne boje". Što se tiče čuvanja batata, on ne trpi hladnoću, već se čuva na sobnoj temperaturi na kojoj može izdržati sve do proljeća. Osobito je poželjno kao vrstu povrća u prehranu uključiti njegovo lišće kojega je, na žalost, na našim tržnicama gotovo nemoguće naći.
Kopriva
Bogata je mikronutrijentima. Prije konzumacije potrebno ju je termički obraditi kako bi se uklonili spojevi koji izazivaju žarenje. Sadrži bjelančevine (5,5 %), masti, ugljikohidrate (7 %), vitamin C, karotenoide, vitamine B2 i K, željezo, sumpor, kalcij, natrij, magnezij, kalij. List koprive se primjenjuje kod reumatskih bolesti, neuralgija, kardiovaskularnih bolesti, alergijskog rinitisa. Kao izvrstan diuretik poznat je koprivin čaj. Od koprive se rade sokovi, juhe, pite, popečci… Nije ju potrebno dugo kuhati nego samo blanširati. Koprivu se smatra i kraljicom ekoproizvodnje jer se sva zaštitna sredstva za zaštitu ekobiljaka izrađuju upravo od koprive, kao i preparati za prihranu biljaka kao što je čaj za zalijevanje i gnojnica.
Potočarka
Poznata je kao biljka koja štiti od karcinoma. Bogata je vitaminima A, C, E i K. Sadrži brojne fitokemikalije te prehrambena vlakna. Izvor je zdravih sastojaka kao što su flavonoidi i karotenoidi. Pomaže u borbi protiv srčanih oboljenja te pri normalizaciji krvnog tlaka. Najstarije je zeleno povrće poznato čovjeku. Odlična je kao dodatak jelima, spravljena kao salata, u juhama i sokovima. O njenom djelovanju protiv karcinoma svjedoče rezultati istraživanja britanskih znanstvenika kod ispitanica s dijagnosticiranim karcinomom dojke koje su unosile 80 grama potočarke dnevno natašte. Istraživanje je otkrilo kako spoj feniletil izotiocijanat potiskuje razvoj karcinoma dojke na način da ga izgladnjuje blokirajući mu opskrbu krvlju i kisikom. Spoj feniletil izotiocijanat vrlo se dugo zadržao u krvi ispitanica nakon unosa te je ustanovljeno kako u organizmu remeti metaboličke putove povezane s razvojem karcinoma presrećući signale pomoću kojih se karcinom hrani.
(M.G.)