Brini o sebi: Kako smanjiti kronični stres u vrijeme pandemije?

Živimo u vremenu kada su svi životni izazovi pojačani zbog pandemije i čini nam se da mi i svijet oko nas izgaramo. Kod kuće, na poslu, čak i na mjestima gdje bi se ljudi trebali zabavljati stres je postao osnovno stanje. U normalnim vremenima stanje stresa je prolazna faza i čak se možemo brzo oporaviti od ozbiljnog privremenog stresa. "No, emocionalna otpornost neće riješiti sve. S nekim izazovima vrlo je teško živjeti i kada se osjećamo dobro", objašnjava Rachel Boyd iz udruge za mentalno zdravlje Mind za The Guardian.

Mnogi od naših svakodnevnih izazova pojačani su zbog pandemije i njezinih posljedicama za gospodarstvo i društvo. Osobito kod ljudi koji imaju financijske poteškoće, zdravstvene probleme i mogu osjećati da se kraj ne nazire. No, ipak postoje načini da se stres umanji.

Brojne posljedice

6 stvari koje se događaju tijelu kada cijeli dan gledaš u ekrane

Kratkotrajni valovi stresa mogu se prebroditi bez negativnog utjecaja, a mogu biti čak i produktivni, kaže znanstvenica Victoria Zamperoni. "No, ako je stres stvarno intenzivan, čest ili kroničan, tada nastaju negativni učinci i prag će za svakoga biti drugačiji", kaže dalje. Toksični stres može proizaći iz jakih, čestih ili dugotrajnih nedaća bez odgovarajuće potpore, a posljedice na zdravlje mogu trajati cijeli život.

Kada je situacija tako nepodnošljiva može se činiti da se nemoguće zaštititi, ali ipak je važno poduzeti sve moguće mjest. Stalni stres može uzrokovati ili pogoršati mnoge ozbiljne zdravstvene probleme poput kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka i bolesti srca.To pogoršava pamćenje, razmišljanje i prosuđivanje u sadašnjosti, a povezano je s razvojem depresije, anksioznosti, a možda čak i Alzheimerove bolesti. "Stres ima veliki utjecaj na fizičko stanje te ga zbog toga moramo ozbiljno shvatiti, ako se netko muči trebao bi potražiti pomoć", kaže Zamperoni. Stručnjaci dalje objašnjavaju kako pomoći sebi u ovoj teškoj situaciji.

Budi svjesnija šire slike

"Stres je često odgovor na teške okolnosti, a nikakva otpornost ili briga o sebi ne mogu pomoći da bude lakše", kaže Boyd. Dugotrajan stres može biti posljedica siromaštva, financijskih neprilika i zdravstvenih problema. Žene srednjih godina nose veliki teret, često rade puno radno vrijeme, brinu se za malu djecu i starije roditelje. "Nepošteno je svu odgovornost za očuvanje zdravlja staviti na pojedinca. Istodobno, ta društvena promjena i razumijevanje su često spori", kaže Zamperoni te dalje naglašava je da važno promisliti o svojoj situaciji.

Pronađi najbolje rješenje za sebe

Svačije iskustvo stresa je drugačije dalje objašnjava Zamperoni. "Uzroci stresa se mogu razlikovati ovisno o okruženju, prošlosti i sadašnjosti, te društvenoj ili ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaziš", dodaje dalje. Čak i genetika uvjetuje odgovor na stres i to ne znači da ti strategije drugih ljudi neće pomoći, ali ipak je ključ i smisliti neke svoje. Pokušaj svom stresu pristupiti s radoznalošću: što ga pokreće i zbog čega se osjećaš bolje? Boyd predlaže da odvojiš vrijeme za razmišljanje o svojim specifičnim iskustvima, to možeš učiniti sama ili s prijateljem. "Možda ćeš se iznenaditi kad otkriješ s koliko toga se nosiš u određenom vremenu", dodaje dalje.

Postavi granice

Prema Američkoj psihijatarskoj udruzi (APA) važno je ograničiti zadatke i obveze na one koje možemo podnijeti. Odredi što je nužno za opstanak, a što nije i smanji sve na ono što je bitno. Obrati se ljudima oko sebe kako bi objasnila da moraš drugačije organizirati život. Prebacivanje dijela aktivnosti na druge članove obitelji može pomoći, zatim naglasi da nećeš preuzimati dodatnu odgovornost.

Nemoj zaboraviti na osnove

Svi već znamo važnost kretanja, prehrane i sna, ali nije uvijek lako učiniti nešto u tom području života, pogotovo kada se osjećamo preopterećeno. U očajnim trenucima, ovo bi se mogla činiti kao pojednostavljena rješenja, ali i ona mogu pomoći. "Kvalitetan san stvara veliku razliku u životu, možda zvuči jako jednostavno – ali zaista je tako", kaže Zamperoni. Kako je stres dijelom fiziološki, kaže klinički psiholog Paul Gilbert, fizičko zdravlje važno je za reguliranje stresa. Čak je i disanje važno.

Boyd dalje predlaže da radiš samo ono što ti je ugodno i da radiš male korake odjednom. "Odaberi jednu ili dvije stvari za koje ti čini da ih možeš ostvariti, prije nego što prijeđeš na isprobavanje drugih ideja. Nešto tako jednostavno kao što je briga za biljku u zatvorenom prostoru ili brojanje ptica kada ih ugledaš može pomoći", dodaje dalje. Uspostavljanje dnevne rutine doprinosi osjećaju kontrole.

Dopusti si emocije, ali ne i da potoneš

Osjećaj frustracije zbog pogreške ili nezaposlenosti često mogu eskalirati do osjećaja koji govore: "Beskorisna sam", "Nitko me nikada neće htjeti zaposliti". "Suoči se s emocijama, ali bez samokritike. Vrlo je važno upoznati ove emocije: ljutnja, tjeskoba i tuga. Stres može biti posljedica trajnih životnih promjena. Ako se naučiš nositi s 'velikom trojkom', to će ti pomoći da se pomiriš s njima", kaže Gilbert. Isto tako, izbjegavanje emocija može biti opasno za emocionalno zdravlje.

Nedavna studija u Velikoj Britaniji pokazala je da su ljudi koji su imali pozitivnu strategiju suočavanja s emocijama imali niže razine stresa. Također studija je otkrila povezanost između izgaranja i samooptuživanja, pa je važno razmisliti o svojim emocijama.

Ovo nemoj nikada zaboraviti

Vježbanje suosjećanja prema sebi nije uvijek ugodno ili lako. "Ključ je u tome kako pronaći hrabrosti i mudrosti da se nosiš sa svojom situacijom umjesto da radiš stvari zbog kojih ćeš se privremeno osjećati bolje",kaže Gilbert. Možda je potrebna hrabrost za napuštanje veze ili brigu o starijem roditelju, dok je mudrost potrebna da se prepozna što se može pustiti ili što učiniti sljedeće. Za oboje je potrebno vrijeme. No, ponekad se sljedeći korak sastoji u tome da se zapitaš: Što bi mi najviše moglo pomoći?

Možda je to raniji odlazak u krevet kako bi se dobro naspavala ili prihvaćanje da se nisi dovoljno naspavala i da zbog toga ne funkcioniraš u potpunosti. Radnici u smjenama često moraju naučiti kako se nositi s umorom, kaže Gilbert. Ključno je da budeš jasna kako bi najbolje upravljala svojim tijelom i umomi i da ne radiš stvari koje to otežavaju.

"Ponekad treba prihvatiti da se događaju neke stvari i da ništa ne možeš učiniti u određenom trenutku. To će ti pomoći da produktivnije iskoristiš svoje vrijeme i energiju", kaže Boy. Također se onda možeš usredotočiti na područja u kojima imaš izbor i moć.