Srčani udar i napad panike teško se mogu razlikovati i mnogi ljudi koji dožive napad panike, često misle da imaju srčani udar. Simptomi mogu biti različiti kod muškaraca i žena. Na primjer, umjesto intenzivne boli u prsima jedan od najčešćih simptoma kod žena je teško disanje. Evo što sve trebaš znati o razlikama između ova dva stanja i karakterističnim simptomima.
Simptomi srčanog udara razlikuju se prema spolu. Muškarci će reći da imaju akutnu bol u prsima koja se često javlja tijekom fizičkog napora. Opisat će je kako bol koja probada često se držeći prsa sa stisnutom šakom. Obično se bol javlja u lijevoj ruci i čeljusti”, objasnila je Rebecca Leibowitz, asistentica liječnika (zdravstveni radnik u sustavima SAD-a, Kanade i Velike Britanije) za Womans day. "Simptomi kod žena mogu biti manje očiti. Najčešći simptomi kod žena su nedostatak daha i umor. Reći će da se osjećaju umorno i bolesno, kao da imaju gripu", dodaje.
Dr. Sandra Sicular, liječnica hitne medicine, dodaje kako "mnogi liječnici mogu previdjeti nedostatak daha i umor kao simptome kod žena. Budući da njihova prezentacija može biti netipična, njihov srčani udar često može biti pogrešno dijagnosticiran kao napad panike".
Za razliku od srčanog udara, simptomi napada panike uglavnom se ne razlikuju prema spolu. Napad panike obično traje od 20 do 30 minuta, a vrhunac se pojavljuje nakon desetak minuta. Ako netko opisuje pol u prsima koja je trajala pola sata i onda je nestala, to obično nije srčani udar, mada nije tako u 100 posto slučajeva..
Bol u prsima zbog napada panike ne širi se po torzu. "Bol u prsima kod napada panike je više centralizirana u gornjem dijelu trbuha/srednjem dijelu prsa koja se ne širi tijelom", dodaje Leibowitz. Ostali simptomi napada panike uključuju povećan broj otkucaja srca i bol koja se događa u kombinaciji s osjećajima tjeskobe.
(Foto: Pixabay)
Jedan od prvih pokazatelja da bi to mogao biti srčani udar je dob. "Općenito, većina srčanih udara događa se kod muškaraca starijih od 45 godina i žena iznad 55 godina", kaže Leibowitz. "To ne znači da ga ne možete imati ako ste u mlađoj dobnoj skupini”. Samo je klinička sumnja manja. Lebbowitz dodaje da dijabetes, pušenje, visoki kolesterol i obiteljska anamneza povećavaju rizik. Zdravstveni djelatnici prvo snime elektrokardiogram (EKG) kako bi provjerili srčani ritam, a rade se i nalazi krvi. Sicular napominje da, iako veliki srčani infarkti često zahtijevaju hitnu intervenciju, neki manji mogu se liječiti lijekovima.
"Uvijek kažem i muškarcima i ženama da slušaju tijelo", kaže Sicular. "Ako se ne osjećate uobičajeno i nešto osjećate posebno u grudima, nije loše otići u hitnu i dobiti liječničku procjenu. To posebno vrijedi ako imate faktore rizika za kardiovaskularne bolesti”, rekla je na kraju.