Alergija na hranu je reakcija imunološkog sustava koja se javlja ubrzo nakon konzumiranja određene namirnice. Čak i mala količina hrane koja izaziva alergiju može potaknuti simptome kao što su probavni problemi, osip ili otečeni dišni putevi. Kod nekih ljudi, alergija na hranu može izazvati teške simptome ili čak opasnu reakciju poznatu kao anafilaksija.
Alergija na hranu utječe na oko 6 do 8 posto djece mlađe od 3 godine i do 3 posto odraslih. Iako nema lijeka, neka djeca jednostavno prerastu svoju alergiju na hranu. Lako je zamijeniti alergiju na hranu s mnogo češćom reakcijom poznatom kao intolerancija na hranu. Iako je dosadna, intolerancija na hranu je manje ozbiljno stanje koje ne uključuje imunološki sustav.
Za neke ljude, alergijska reakcija na određenu hranu može biti neugodna, ali nije ozbiljna. Za druge ljude alergijska reakcija na hranu može biti zastrašujuća i čak opasna po život.
Simptomi alergije na hranu obično se pojave u roku od tek nekoliko sekundi do dva sata nakon unosa namirnice na koju ste alergični.
(Foto: www.profimedia.hr)
Najčešći znakovi i simptomi alergija na hranu uključuju:
- Trnce ili svrbež u ustima
- Osip, svrbež ili ekcem
- Oticanje usana, lica, jezika i grla ili drugih dijelova tijela
- Kihanje, začepljenost nosa ili otežano disanje
- Bol u trbuhu, proljev, mučnina ili povraćanje
- Vrtoglavica ili nesvjestica
Anafilaktički šok
Kod nekih ljudi alergija na hranu može pokrenuti ozbiljnu alergijsku reakciju koja se naziva anafilaksija. To može uzrokovati opasne i simptome, uključujući:
- Sužavanje i stezanje dišnih putova
- Otečeno grlo ili osjećaj kvržice u koja što otežava disanje
- Šok s jakim padom krvnog tlaka
- Brze otkucaje srca
- Vrtoglavicu, nesvjesticu ili gubitak svijesti
Hitno liječenje je kritično kod anafilaktičkog šoka. Ako se odmah ne liječi, može uzrokovati komu ili čak dovesti do smrti.
Kod ljudi koji imaju alergiju na hranu, imunološki sustav pogrešno identificira određenu hranu ili sastojak u hrani kao nešto štetno. Kao odgovor, imunološki sustav pokreće stanice da oslobode antitijelo poznato kao imunoglobulin E (IgE) kako bi neutraliziralo hranu ili hranu tvar koja izaziva alergiju (alergen).
Sljedeći put kad pojedete i najmanju količinu te hrane, IgE antitijela to osjete i signaliziraju imunološkom sustavu da u vaš krvotok ispušta kemikaliju koja se zove histamin, kao i druge kemikalije. Te kemikalije uzrokuju simptome alergije.
(Foto: www.profimedia.hr)
Preosjetljivost na hranu ili intolerancija na određeni sastojak, mogu uzrokovati iste simptome kao i alergija na hranu - poput mučnine, povraćanja, grčeva i proljeva.
Ovisno o vrsti intolerancije na hranu, možda ćete moći jesti male količine problematične hrane bez reakcije. Suprotno tome, ako imate pravu alergiju na hranu, čak i mala količina hrane može izazvati alergijsku reakciju.
Jedan od škakljivih aspekata dijagnosticiranja intolerancije na hranu je taj da su neki ljudi osjetljivi ne na samu hranu, već na tvar ili sastojak koji se koristi u pripremi hrane.
Centar za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” u Zagrebu radi testove na intoleranciju određenih namirnica. Među njima su povrće, voće, mahinarke, orašasti plodovi, ribe, rakovi, ali i sladila, aditivi i konzervansi.
Neka od stanja koja mogu uzrokovati simptome koji se pogrešno smatraju alergijom na hranu uključuju:
Odsutnost enzima potrebnog za cjelovitu probavu hrane
Možda nemate odgovarajuće količine nekih enzima potrebnih za probavu određene hrane. Netolerancija na laktozu može uzrokovati nadimanje, grčeve, proljev i višak plinova.
Trovanje hranom
Ponekad trovanje hranom može oponašati alergijsku reakciju.
Osjetljivost na aditive u hrani
Neki ljudi imaju probavne reakcije i druge simptome nakon što su pojeli određene aditive. Na primjer, sulfiti koji se koriste za očuvanje suhog voća, konzervirane robe i vina mogu kod osjetljivih ljudi potaknuti napade astme.
Otrovnost histamina
Određene ribe, poput tune ili skuše, koje nisu pravilno rashlađene i sadrže velike količine bakterija, mogu također sadržavati visoku razinu histamina koji izaziva simptome slične onima kod alergije na hranu. Umjesto alergijske reakcije, ovo je poznato kao toksičnost histaminom.
Celijakija
Iako se celijakija ponekad naziva alergijom na gluten, ona ne rezultira anafilaktičkim šokom. Kao i alergija na hranu, ona uključuje odgovor imunološkog sustava, ali jedinstvena je reakcija složenija od jednostavne alergije na hranu. Ovo kronično probavno stanje pokreće jedenje glutena, bjelančevina koje se nalaze u kruhu, tjestenini, kolačićima i mnogim drugim namirnicama koje sadrže pšenicu, ječam ili raž. Ako imate celijakiju i jedete hranu koja sadrži gluten, dolazi do imunološke reakcije koja oštećuje površinu tankog crijeva, što dovodi do nemogućnosti apsorpcije određenih hranjivih sastojaka.
Pazite na skrivene alergene
Ključ za kontrolu alergije na hranu je, naravno, izbjegavanje problematičnih namirnica. Ali to nije uvijek lako jer je možda skrivena kao sastojak u nekoj drugoj hrani.
Većina pekarskih proizvoda, poput kolača i kolačića, napravljena je s jajima, a ponekad i orasima. Kupovni dresing za salatu u sebi može imati sojinog ulja. Hrenovke mogu sadržavati mliječne bjelančevine. Dakle, svakako pročitajte etikete!
No, ponekad ni naljepnice nekad ne govore cijelu priču. Na primjer, ananas, mliječni kazein ili hidrolizirani protein soje mogu se koristiti u kokicama za mikrovalnu pećnicu - ali ih nećete vidjeti na popisu sastojaka. Riječi poput "emulgator" ili "vezivo" mogu signalizirati soju ili jaje u proizvodu. Ako imate pitanja o bilo kojem proizvodu, obratite se proizvođaču. Služba za korisnike trebala bi vam moći pomoći otkriti je li hrana sigurna za vas.
via Giphy
Koji su glavni alergeni iz hrane?
Iako više od 160 namirnica može izazvati alergijske reakcije kod osoba koje imaju alergiju na hranu, osam je najčešćih alergenih namirnica. Ove namirnice čine 90 posto alergijskih reakcija na hranu. To su:
- žitarice koje sadrže gluten
- mlijeko
- jaja
- riba (npr. bas, iver, bakalar)
- rakovi - školjke (npr. jastog, škampi)
- orašasti plodovi (npr. bademi, orasi, )
- kikiriki
- pšenica
- soja
Ulogu alergena rjeđe imaju piletina, svinjetina i govedina, još rjeđe krumpir i ostale namirnice biljnog podrijetla.
Sve su češće i alergije na voće i povrće poput celera, rajčice, jabuke i kruške, a to ima veze i s križnim alergijama između peludi i namirnica. Tako da, ako ste alergični na travu, smetat će vam i rajčiva, lješnjak, dinja i krumpir. Ako ste alergični na kikiriki, reagirat ćete i na trave, ali i mahunarke, pšenicu i kukuruz. A ako vam smeta breza, reakciju će izazivati i jabuka, breska, kruška, trešnja, marelica, kivi...
S obzirom da hrana koju jedemo nije kvalitetna kao što je nekada bila i ne čudi što su alergije na hranu sve češće. Nema pravila kad se mogu javiti i to može u bilo kojoj životnoj dobi, a češće su kod osoba koje već imaju sklonost alergijama na druge stvari. U liječenju se najčešće koristi eliminacijska dijetoterapija što znači da se iz prehrane izbacuju namirnice koje izazivaju alergiju. Kod djece su češće alergije na mlijeko, jaja, kikiriki, soju i pšenicu, dok su kod odraslih češće reakcije na voće i plavu ribu. Ako sumnjate da imate alergiju na hranu, razgovarajte s liječnikom o tome.