Ljudsko tijelo sastoji se pretežito od vode, a ona se nalazi u krvi, u limfnom sustavu i svakoj stanici našeg organizma. Natrij s kloridom (sol), te kalij i fosfat kontroliraju količinu tekućina unutar i izvan stanica tijela, te održavaju ravnotežu, koja je neophodna za normalno funkcioniranje organizma.
Postoji preporuka u konzumaciji natrija, a to je 2,4 grama na dan, što je oko šest grama soli na dan, odnosno jedna čajna žličica.
U tih šest grama uključena je sva konzumirana sol, bilo da se ona nalazila u kuhanoj hrani ili u kristalnom obliku u salati i sl.
Previše soli
Procjenjuje se da je odrasloj osobi u normalnim uvjetima potrebno manje od jednog grama natrija na dan, što je količina oko 2,5 grama soli. No, prostoje određene procjene da ljudi u zapadnim kulturama dnevno s hranom u organizam unesu između 10 i 15 grama soli, što je između 4 i 6 grama natrija, odnosno pet do sedam puta više nego što je organizmu potrebno.
Za razliku, od primjerice vitamina C, kojeg tijelo apsorbira samo u potrebnoj količini dok ostatak izbaci putem izmeta i mokraće, sa solju na žalost nije takav slučaj, jer bez obzira na količinu, organizam većinu soli apsorbira uz pomoć tekućina. Kada se u vašoj krvi pojavi veća količina soli, tijelo automatski pokušava smanjiti koncentraciju natrija na normalne razine, te iz stanica izvlači potrebnu tekućinu. Zbog toga će se kod osoba pojaviti žeđ.
Ono što je zanimljivo spomenuti da je žeđ uzrokovanu unosom velikih količina soli vrlo teško utažiti, što će dovesti do potrebe i za nekoliko litara tekućine, zbog čega će doći do opterećenja krvožilnog sustava i srca, a što može biti uzrok povećanog krvnog tlaka.
Premalo soli
Kao što smo rekli, u zapadnoj kulturi zbog načina prehrane, rijetko koja osoba će patiti od nedostatka soli, no čini se za to postoji mogućnost. Premali unos natrija u organizam je jednako opasan kao i preveliki unos, jer će izazvati neravnotežu u organizmu. Simptomi nedostatka natrija mogu biti bolni mišići, umor, povraćanje i mentalna zbunjenost.
Problema s manjkom soli najčešće imaju osobe koje se puno znoje, zbog toga jer tijelo tijekom znojenja izbacuje i sol. To se može dogoditi osobama koje imaju poremećaj znojenja, zatim sportašima, fizičkim radnicima, osobama koje su se primjerice iz hladne klime preselili u toplu klimu, na koju nisu naviknuti (na primjer Skandinavci u tropima).
U bilo kojem slučaju, takve osobe moraju obratiti pozornost na uzimanje dodatnih količina soli, kako ne bi došlo do neravnoteže.
Što jesti, kako kuhati?
No, vratimo se na problem prevelikog unosa soli u organizam, koji je mnogo češći nego premali unos. Čini se gotovo nemoguće odrediti koliko smo dnevno unesli soli u organizam, no zbog toga smo pripremili nekoliko vrlo važnih savjeta koji bi vam mogli pomoći da unos soli u organizam držite pod kontrolom. Naravno, jedan od osnovnih načina je da kuhate kod kuće od svježih namirnica ili pak obradite pozornost što kupujete, ako ste se već odlučili na konzumiranje industrijski obrađene hrane.
- Kada kupujete smrznuto ili konzervirano povrće, birajte ono u koje nije dodana sol
- Kada kuhate povrće, umjesto da ga solite na tradicionalan način, u njega stavite blago slani maslac ili putar. Isto vrijedi i za brojna druga jela, meso, jaja, krumpir, riža i tako dalje
- Zapamtite da povrće samo po sebi ima dobar okus, a dodavanjem žlica soli u vodu u koju se kuha ćete promijeniti njegov pravi okus. Pri tome je potrebno napomenuti, da je mnogo zdravije kuhati povrće u slanoj vodi, jer po prirodi stvari, sol iz hrane prelazi u vodu, a ne obrnuto. Zbog toga, kada zasolite vodu, hrana će biti manje slana
- Prilikom spravljanja jela, koristite svježu piletinu, ribu ili bilo koje drugo svježe meso, a ne ono koje je procesuirano na bilo koji način
- Kako biste začinili jelo, koristite začinsko bilje i druge začine koji u sebi ne sadrže sol, što će vašem jelu s minimalno soli dati mnogo bolji okus
- Kuhajte rižu, tjesteninu, krumpir i druga jela bez soli, i iz prehrane izbacite dehidrirana jela, na bazi riže, tjestenine i sl., koja u sebi već sadrže sol
- Smanjite konzumaciju smrznutih jela, pizza, dehidriranih juha, dresinga za salatu i sličnih jela, jer u sebi sadrže velike količine soli
- Prije upotrebe isperite konzerviranu hranu, kao što je grah, kukuruz, grašak, mrkva, tuna i tako dalje, kako biste isprali barem dio soli
- Kada postoji mogućnost, uvijek odaberite hranu s malo ili ništa soli
- Jedite samo žitarice i različite vrste corn flakesa koji imaju malo soli
Ako ste svjesni da u organizam unosite previše soli, pokušajte jesti što više hrane bogate kalijem, koji će pomoći u regulaciji soli u organizmu.
Prilikom kuhanja, polako smanjujte količine soli. Primjerice, ako volite više posoljenu hranu i ako odjednom odlučite dodati sasvim malo soli, jelo vam neće biti ukusno. Dakle, rješenje je u postupnom smanjenju, što će vam pomoći da prilagodite svoje receptore okusa manje zasoljenoj hrani.
Također, imajte na umu da hrana s termičkom obradom postaje sve slanija, pa će tako na kraju imati mnogo slaniji okus nego na početku. Budite pažljivi prilikom dodavanja soli.
Kušajte svoju hranu za vrijeme kuhanja, posebno prije dodavanja soli. Procijenite koliko soli stavljate u jedno jelo i postupno tu količinu smanjite između 25 i 35 posto. Nakon nekog vremena, slanoću ćete moći smanjiti i za 50 posto, a hrana će vam i dalje biti ukusna.
(vam)