Za pitomi kesten, povjesničari tvrde da je jedna od prvih namirnica
koju je čovjek jeo, a počeo se preko Grčke širiti po Europi, gdje i
danas najbolje uspijeva. Divlji kesteni potječu iz Perzije, a iako su im plodovi nejestivi, omiljena su stabla brojnih šuma i parkova.
Pitomi kesteni
Drvo pitomog kestena je dugovječno (može doseći starost veću od 500 godina) i može narasti do 25 metara. Godišnje može dati više od 200 kg ukusnih plodova bogate nutritivne vrijednosti. Glavni sastojak kestena (koji se ubraja u voće!) je škrob (odnosno ugljikohidrati), a osim škroba koji ima udjel od 44%, kesten obiluje vodom 53% te ima 2,9g bjelančevina. Plod obiluje kalcijem, kalijem, a sadrži i većinu vitamina B skupine kao i fosfor i željezo. Od kestena se može proizvoditi brašno, koje pomiješano sa brašnom žitarica daje ukusna peciva i kruh. Lako je probavljiv, a cvijet kestena odlična je ispaša za pčele. Kestenov med vrlo je ljekovit, ukusan, a pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pomaže boljoj cirkulaciji. Na našim područjima najčešće se jede pečen ili kuhan, te kao dodatak slasticama (kesten pire) i drugim jelima.
Divlji kesteni
Iako nisu jestivi, plodovi, kora i cvjetovi kestena koriste se u prirodnoj (narodnoj) medicini. Ekstrakt divljeg kestena najviše se koristi za kreme za bolesti vezane uz kapilare i proširene vene. Uz određene dodatne spojeve poput masti, sapuna i škroba prikladan je za liječenje raznih crijevnih oboljenja, proljeva i katara dišnih putova. Divlji kesten često se koristi i u prirodnoj kozmetici, tanini iz divljeg kestena kosi vraćaju čvrstoću, a maska za lice masnijeg tipa kože.
Terapijska svojstva
Plodom kestena možemo ukrasiti dom ili napraviti zanimljiv aranžman za radni stol čime ćemo unijeti dašak jeseni i u naš ured. Šetnja ispod krošnje kestena, ili skupljanje plodova terapeutski će djelovati na svakog pojedinca, a jesenje boje ovog prekrasnog stabla ispuniti će naša unutarnja osjetila i barem nas na trenutak udaljiti od svakodnevice.
Ukusni i zdravi jesenski plodovi