Kefir je fermentirani mliječni napitak, a potječe iz planina Azije, točnije s Kavkaza. Sličan je jogurtu, ali je rjeđe konzistencije što ga čini pogodnijim za ispijanje. No može biti i čvršće strukture. Ima vrlo trpki i kiselkasti okus, a lagano je pjenušav zbog ugljičnog dioksida, nusproizvoda procesa fermentacije. Duljina fermentacije određuje okus, a zapravo nastaje fermentacijom "kefirnih" zrna, koja izgledaju poput manje cvjetače. Kefir je dobar izvor kalcija i bogat je probiotičkim bakterijama koje su važne za zdravlje crijeva.
Nutritivni sastav punomasnog kefira - 250 ml sadrži:
- 145 kcal
- 8,3 g proteina
- 7,5 g masti
- 11 g ugljikohidrata
- 333 mg kalcija
- 28 mg magnezija
- 383 mg kalija
- 0,7 mcg B12
No ovo su samo brojevi koji mnogim ljudima ništa ne znači. Puno je lakše jasno pročitati koje su sve dobrobiti ovo mliječnog napitka, a sve važne stavke nalaze se u nastavku.
POGLEDAJ VIDEO: Znaš li što je batch cooking?
Kefir je nutritivno bogata namirnica
Mliječni proizvodi, uključujući kefir, dobar su izvor proteina, masti i ugljikohidrata. Također u sebi sadrže vitamine A, D i K, kao i B vitamine i mineral poput kalcija. Osim toga, ovaj mliječni napitak je vrlo bogat s korisnim bakterijama, ima ih više od jogurta. Vjeruje se da neke od bakterija koje se nalaze u kefiru štite od infekcija.
Čuva zdravlje srca i utječe na razinu kolesterola
Fermentirana hrana poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija sadrže visoke količine probiotika što može smanjiti razine kolesterola. Povoljan utjecaj na razine triglicerida u krvi i razine kolesterola znači da će i zdravlje srca biti bolje.
Kefir je bolji probiotik od jogurta
Određni mikroorganizmi imaju blagotvoran učinak na zdravlje, a poznati su kao probiotici. Ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje na brojne načine: poboljšavaju probavu, pomažu kod kontrole težine i očuvanja mentalnog zdravlja. Jogurt je jedna od najpoznatijih probiotičkih namirnica, ali kefir je zapravo puno bolja opcija. Kefirna zrnca mogu sadržavati do 61. soja bakterija i kvasaca što ih čini vrlo bogatim i raznolikim izvorom probiotika, iako ta raznolikost može varirati. Ostali fermentirani mliječni proizvodi napravljeni su od puno manje sojeva i ne sadrže kvasce, piše Healthline.com.
Pozitivno utječe na zdravlje kostiju
Kefir pripremljen od punomasnog kravljeg mlijeka dobar je izvor kalcija i vitamina K2, koji su posebno važni za zdravlje kostiju. Smanjenje gustoće kostiju može povećati rizik od osteoporoze i prijeloma, osobito kod žena u postmenopauzi. Kefir, zajedno s drugim mliječnim proizvodima, može pomoći u održavanju zdravlja i gustoće kostiju.
Ublažava zatvor
Pokazalo se da probiotici i kvasac u kefiru poboljšavaju ravnotežu zdravih bakterija u crijevima te se time ublažava konstipacija. No to nije jedini način na koji pomaže kod probave, može pomoći kod ublažavanja zatvora. Kefir sadrži triptofan, esencijalnu aminokiselinu za koju znanstvenici vjeruju da ima opuštajući učinak na živčani sustav, što pomaže tijelu u procesima pokretanja hrane kroz probavni trakt.
