Od malena nas uče kako je kravlje mlijeko zdravo za naše tijelo i neophodno za naše zube i kosti. No koliko je istine u tome? Je li svako mlijeko isto? U kojoj je mjeri mlijeko sa polica supermarketa uopće primjereno ljudskoj konzumaciji?
Mnogi se ljudi, poglavito iz etičkih razloga, ne slažu s tvrdnjama da mlijeko treba biti sastavni dio ljudske prehrane, no oni koji ga žele piti trebaju biti upoznati s potencijalnim nedostacima industrijski obrađenog kravljeg mlijeka.
Sve je više zagovornika korištenja svježeg (sirovog) nepasteriziranog mlijeka. Prije no što posegnete za idućom čašom ovog napitka, pročitajte njihove argumente.
Je li pasterizacija neophodna?
Sirovo mlijeko značajan je izvor proteina, masti, šećera, vitamina, te kalcija i drugih minerala koji manjkaju u prehrani suvremenog čovjeka. Prije industrijske revolucije za prehranu ljudi koristilo se isključivo nepasterizirano mlijeko. Masovnim preseljenjem u gradove i napuštanjem jednostavnijeg i prirodnijeg načina života, javlja se potreba za intenzivnim uzgojem krava za proizvodnju mlijeka. Otkriće pasterizacije omogućilo je proizvođačima mlijeka izbjegavanje velikih troškova osiguravanja zahtjevnih higijenskih uvjeta proizvodnje i transporta mlijeka do potrošača. To ne bi predstavljalo problem da se pasterizacijom mlijeka ne uništavaju njegovi vitalni sastojci.
Pasterizacija je postupak brzog zagrijavanja mlijeka na visoke temperature, nakon čega slijedi brzo hlađenje, a provodi se sa svrhom uništavanja mikroorganizama i produženja roka trajanja proizvoda. No toplinskom obradom mlijeka dolazi do promjena u njegovoj strukturi i procesa koji vode do gubitka korisnih nutrijenata. Pasterizacija najveći utjecaj ima na vitamine i prisutnost korisnih bakterija koje mlijeko prirodno sadržava te na mliječne proteine kojima se mijenja struktura pa oni postaju teški za probavu. Smanjuje se količina vitamina A, C, D, B6 i B12 te otežava apsorpcija kalcija iz mlijeka. Što je veća temperatura obrade mlijeka, veći su gubici ovih tvari, zbog čega su trajna mlijeka, koja su izložena vrlo visokim temperaturama, najupitnije vrijednosti.
Uništavanjem enzima u mlijeku te mijenjanjem proteina i masnoća zagrijavanjem, mlijeko se više ne može ukiseliti već nakon određenog vremena počinje trunuti. Pasterizacijom se sprječava (bezopasno) kiseljenje mlijeka, no istovremeno se ovu „živu“ namirnicu čini „mrtvom“.
Zagovornici pasterizacije tvrde kako je ona nužna za sprječavanje rizika po javno zdravlje, no ne spominju kako pasterizacija mlijeka ima mnoge štetne posljedice te kako je neobrađeno mlijeko mnogo potpunija i zdravija namirnica. Brojna istraživanja provedena na mladunčadi različitih životinja koja su usporedno hranjena sirovim i pasteriziranim mlijekom jasno pokazuju superiornost sirovog mlijeka. Također, mnoga su istraživanja ukazala na moguću povezanost konzumacije pasteriziranog mlijeka s netolerancijom na laktozu, alergijama, astmom, probavnim problemima, auto-imunim bolestima te brojim drugim poremećajima i bolestima.
Uz navedeno, problem predstavlja i proces homogenizacije kojemu se podvrgava mlijeko u industrijskoj proizvodnji. Homogenizacija je postupak razbijanja molekula masnoće pod velikim pritiskom u vrlo sitne čestice. I ovaj potpuno neprirodni postupak izlaže mlijeko visokoj temperaturi te mijenja sastav, boju i okus mlijeka.
Zdrave krave – zdravo mlijeko
No je li za kvalitetno mlijeko dovoljno samo da ono bude sirovo? Nipošto. Mnogi čimbenici utječu na sastav i kakvoću mlijeka. Krave su preživači čiji je probavni sustav prilagođen prehrani travom i niskim raslinjem koje prirodno raste na pašnjacima. Idealno mlijeko za ljudsku konzumaciju jest ono dobiveno od krava uzgojenih u prirodnim uvjetima, hranjenih ogranski tretiranom travom. Krave uzgajane za intenzivnu proizvodnju mlijeka hrane se ishranom koja nije primjerena njihovoj vrsti, što bitno utječe i na sastav njihova mlijeka. Neprimjerena ishrana, dodaci kao što su hormoni, antibiotici i sl. te stres uzrokovan neprirodnim i često okrutnim uvjetima u kojima žive, slabe imunitet krava pa se one ne mogu obraniti od raznih bakterija koje mogu dospjeti i u mlijeko te ono tada mora biti termički obrađeno prije konzumacije.
U prirodnim uvjetima, uz pomoć hranjivih elemenata koje krave dobijaju iz ishrane svježom travom i sijenom, njihovo mlijeko biva obogaćeno sastojcima koji na prirodan način sprječavaju razmnožavanje „loših“ bakterija u njemu.
Zdravo i higijenski ispravno mlijeko može poteći samo od zdravih krava. Sirovo mlijeko za ljudsku konzumaciju treba biti iz provjerenog izvora, budući da ono može sadržavati mnoge potencijalno opasne bakterije. Unatoč njegovoj hranjivosti i vrijednosti, ukoliko niste sigurni u zdravlje krava od kojih je dobiveno, te higijenske uvjete pridobivanja, pakiranja ili transporta mlijeka, izbjegavajte njegovu konzumaciju u sirovom obliku.
Autor: Renata Kos
© Copyright Park Božanske Energije, Zagreb
01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)
e-mail: info@divineenergypark.org;
Facebook stranica: Divine Energy Park
www.divineenergypark.org