Isprekidani ili povremeni post vrlo je popularan u posljednje vrijeme kod osoba koje paze na prehranu i nastoje zdravije živjeti, no posebice kod onih koje žele smršavjeti jer je vrlo učinkovit, a za razliku od ostalih dijeta jednostavan za provedbu. Isprekidani ili povremeni post način je prehrane u kojem kroz osam sati jedeš, a idućih 16 postiš.
Primjerice, danas ćeš posljednji put jesti u 20 sati, a potom idući dan preskočiti doručak i jesti u podne. Nećeš niti primijetiti da nisi jela 16 sati. To je najčešća vrsta isprekidanog posta, no možeš ga provoditi i drugačijom dinamikom. Postoji takozvana ratnička dijeta u kojoj 20 sati gladuješ, a kroz četiri sata unosiš hranu u organizam ili ona u kojoj dva dana u tjednu normalno jedeš, a preostalih pet unosiš samo 500 do 600 kalorija. Također, isprekidani post je kada jedeš svaki drugi dan, odnosno bilo koja dinamika hranjenja u kojoj tijelo neko vrijeme odmara od probavljanja hrane.
Znanstvenici sa Instituta Salk sada su otkrili kako povremeni post utječe na gene, objavljeno je u znanstvenom časopisu Cell Metabolism."Otkrili smo da postoji molekularni utjecaj povremenog posta na miševe", kaže profesor Satchidananda Panda, šef studije. "Naši rezultati otvaraju vrata za pomnije proučavanje načina na koji ova vrsta prehrane aktivira gene uključene u razvoj određenih bolesti, poput raka", dodaje.
Kako bi proveli studiju, znanstvenici su miševe podijelili u dvije skupine te im davali visokokaloričnu prehranu. Jednoj skupini miševa bilo je dozvoljeno jesti samo u periodu od devet sati, dok je druga skupina mogla jesti kada god poželi. Nakon sedam tjedana, tim je prikupio uzorke iz mozga i ostalih organa miševa (jetre, želuca, pluća, srca, nadbubrežne žlijezde, bubrega i crijeva) tijekom različitih doba dana i noći kako bi analizirao potencijalne genetske promjene. Otkrili su da 70 posto gena reagira na vremenski ograničene obrasce prehrane.
"Promjenom vremenskih obrazaca u konzumaciji hrane, uspjeli smo utjecati na gene ne samo u crijevima ili jetri, već i na tisuće gena u mozgu", kaže prof. Panda. Isprekidani post utjecao je na gotovo 40 posto gena unutar nadbubrežne žlijezde, hipotalamusa i gušterače - što su područja važna za pravilnu regulaciju hormona. Održavanje hormonalnog balansa, pak, ključno je u prevenciji dijabetesa i ostalih poremećaja uzrokovanih stresom.
Unutar probavnog sustava prehrana nije utjecala na sva područja na isti način. Geni u gornjem dijelu tankog crijeva aktivirani su isprekidanim postom, dok u donjem nisu.
Ovo bi moglo otvoriti put novim istraživanjima koja bi pokazala kako smjenski rad remeti biološki sat, odnosno negativno utječe na cirkadijalni ritam što posljedično može dovesti do probavnih problema, ali i puno ozbiljnijih bolesti, smatraju znanstvenici. U istraživanju koje je prethodilo ovome, prof. Panda i njegov otkrili su da isprekidani post poboljšava zdravlje vatrogasaca - kojima je uobičajeno raditi u smjenama. Ova pak najnovija studija objašnjava zbog čega isprekidani post dobro djeluje na zdravlje - ukazuje na to da ograničavanje vremena konzumacije hrane usklađuje cirkadijalni ritam u brojnim organima u tijelu i time blagotovorno djeluje na čitav organizam.
"Cirkadijalni ritmovi su posvuda, u svakoj stanici. Otkrili smo da povremeni post sinkronizira cirkadijalne ritmove tako da imaju dva glavna vala: jedan tijekom posta, a drugi neposredno nakon jela. Vjerujemo da to omogućuje tijelu da koordinira različite procese”, objašnjava autor studije.
Pandin tim sada planira istražiti kako isprekidani post utječe na određena stanja poput ateroskleroze, što je otvrdnuće arterija koje često rezultira bolestima srca ili kroničnom bolešću bubrega.