Počela je velika javnozdravstvena kampanja pod nazivom „Živjeti s epilepsijom, izaći iz sjene“. Cilj joj je kroz predavanja u vrtićima, osnovnim i srednjim školama educirati javnost o epilepsiji, koja je najčešća kronična neurološka bolest od koje boluje oko 40 tisuća hrvatskih građana. „Izađimo iz sjene“ naziv je globalne kampanje za borbu protiv epilepsije koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija kako bi se uklonila stigmatizacija bolesnika s epilepsijom.
Međunarodni i Nacionalni dan epilepsije
Ove godine, u ponedjeljak 9.02. obilježen je i Međunarodni dan epilepsije, koji je nastao zajedničkom inicijativom IBE i ILAE (Međunarodnog biroa za epilepsiju i Međunarodne lige protiv epilepsije), a od ove godine uvijek će se obilježavati drugog ponedjeljka u veljači. Na Valentinovo, 14.veljače, obilježava se pak Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Taj datum vezan je za svetog Valentina, koji je prema predaji izliječio od epilepsije sina jednog uglednog rimskog građanina, te se stoga štuje kao zaštitnik osoba s epilepsijom. Osim svetog Valentina, zaštitnikom oboljelih od epilepsije smatra se i sveti Vid, koji je također živio u Rimskome Carstvu i umro mučeničkom smrću.
U Hrvatskoj od epilepsije boluje 40 tisuća osoba
Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti. Označava povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Epilepsija je isključivo neurološki, organski poremećaj koji dovodi do poremećaja funkcije mozga. Najveći broj bolesnika s novonastalom epilepsijom čine djeca do dvije godine i stariji iznad 65 godina.
Prema statističkim podacima, u svijetu od epilepsije boluje više od 50 milijuna ljudi, a bolest je još uvijek nedovoljno poznata. Šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300 tisuća novih slučajeva oboljelih. Trendovi pokazuju da novodijagnosticirane epilepsije ima sve manje kod djece, a sve više kod odraslih. Europska unija je 2011. godine usvojila Deklaraciju o epilepsiji, kako bi se podigla svijest javnosti, ali i kako bi se osigurao novac za istraživanja ove relativno česte bolesti. Troškovi epilepsije se na razini Europske unije penju do čak 20 milijardi eura godišnje.
Stigma
Osobe s epilepsijom izložene su mnogobrojnim predrasudama. Mnogi od oboljelih zbog svoje su bolesti žrtve stigmatizacije okoline koja iz neznanja pogrešno smatra da je riječ o mentalno oboljelim ljudima čija je bolest zarazna. Neka su istraživanja pokazala da čak 40 posto djece s epilepsijom ima probleme u školi zbog nerazumijevanja za tu bolest, a stopa nezaposlenosti među osobama s epilepsijom u Europi i dalje je visoka. Osobe s epilepsijom stoga nerijetko kriju svoje zdravstveno stanje kako ih društvo ne bi izbjegavalo, te kako ne bi radili lošije poslove, što je čest slučaj na tržištu rada.
U europskim je državama nezaposlenost među osobama s epilepsijom dvostruko veća nego među ostatkom populacije. Ako se uspiju zaposliti i dobiju blaži napad na radnome mjestu, mogu računati na otkaz jer nisu rekli poslodavcu da boluju od epilepsije. Liječenje epilepsije bitno je napredovalo, ali su predrasude i dalje duboko ukorijenjene. Prema istraživanjima u Hrvatskoj, 91 posto hrvatskih građana čulo je za epilepsiju, no, čak 41 posto smatra da se ne radi o organskoj bolesti, već psihičkom stanju, a 17 posto da je riječ o zaraznoj bolesti.
Dječje febrilne konvulzije
Epilepsija je jedan od najučestalijih poremećaja mozga. Uzrok epilepsije u najvećem broju slučajeva ostaje nepoznat ili tek pretpostavljen (60 do 70 posto). Od poznatih uzroka najčešći je moždani udar (12 do 15 posto), tumori mozga (5 do 7 posto) i alkohol (5 do 6 posto). U određenom, manjem postotku slučajeva, uzrok epilepsije je prethodna ozljeda glave i mozga ili infekcija središnjeg živčanog sustava.
U napadaje koji nisu epilepsija ubrajaju se febrilne konvulzije koje se javljaju kod male djece, odnosno u dobi od 3 mjeseca do 5. godine, a posljedica su povišene tjelesne temperature. Upale mozga (meningitis, encefalitis) također mogu izazvati poneki epileptički napadaj tijekom trajanja bolesti zbog upalnog i kemijskog podražaja moždane kore. U napadaje koji nisu epilepsija ubrajaju se i kontuzija mozga, moždani udar i metabolički poremećaji.
Liječenje epilepsije
Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka. To je bolest koja najčešće zahtijeva cjeloživotno liječenje, a oboljeli mogu sasvim normalno živjeti pridržavajući se liječničkih uputa. Epilepsija se može uspješno liječiti u 70 posto slučajeva. Specijalist neurolog ili neuropedijatar određuje adekvatnu terapiju lijekovima. Ponekad se u terapiji upotrebljava kombinacija više lijekova. Kod dvije trećine bolesnika terapijom se mogu potpuno kontrolirati napadaji.
Oko 20 do 25 pacijenata pacijenta ima farmakorezistentnu epilepsiju. Kod njih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola epileptičkih napadaja i zadovoljavajuća kvaliteta života. Kod takvih se pacijenata na Klinici za neurologiju u Zagrebu u skladu s najnovijim svjetskim smjernicama provodi kirurško liječenje epilepsije. Odjel za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb referentni je centar za epilepsiju Ministarstva zdravlja, koji je zahvaljujući vrhunskoj opremi i multidisciplinarnom timu, prepoznat kao centar izvrsnosti za područje cijele jugoistočne Europe.
Foto: © Tobilander - Fotolia