Zbog pritjecanja hladne zračne mase polarnog porijekla u Hrvatskoj se ovih dana očekuje iznimna zimska hladnoća. Mnogi su već proteklo jutro osjetili tzv. hladni val koji će do sredine tjedna sniziti temperature zraka i do -20 stupnjeva, pri čemu će jak, olujni i orkanski vjetar znatno pojačati osjećaj hladnoće.Za srijedu je Državni hidrometeorološki zavod izdao upozorenje zbog vrlo velike opasnosti od hladnih valova za čak četiri velika hrvatska grada, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split. Takvo upozorenje ove godine još nije bilo izdano. Formulacija "vrlo velika opasnost" izdaje se za uvjete u kojima je smrtnost 10 posto veća od prosjeka, dok velika opasnost znači da je u takvim uvjetima smrtnost povećana 7,5 posto u odnosu na prosjek.
Foto: winkyintheuk via Wikimedia Commons
Kako se zaštiti od hladnoće?
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izdali su preporuke građanima kako se zaštititi od hladnoće. Starijima, svim srčanim bolesnicima te oboljelima od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranojutarnjim i noćnim satima kada su temperature vrlo niske. Vanjski sloj odjeće mora biti nepropustan za vjetar i vlagu. Najbolje je nositi odjeću od vune, polipropilena i svile koji zadržavaju više topline od pamuka. Važno je da je obuća topla i komotna.
Ako već morate izaći, a temperature su niske, zaštitite glavu kapom, ruke rukavicama, te prekrijte usta šalom kako biste spriječili izravno udisanje hladnoga zraka. Nemojte dugo biti na otvorenom. Ako ipak dugo boravite vani i izloženi ste hladnoći te se pojavi drhtavica, to je znak da se hitno trebate vratiti u zatvoreni prostor. Također, treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.
Prevencija kod ozeblina
Iznimno niske temperature mogu biti opasne. Duga izloženost nezaštićenih dijelova tijela izrazito niskim temperaturama može dovesti do ozeblina. Do ozeblina mogu dovesti čimbenici kao što su ekstremna hladnoća, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, te slaba cirkulacija. Prikladno se obucite za vrijeme niskih temperatura i zaštite istaknute dijelove tijela (nos, uši, šake), obucite se slojevito u odjeću koja ne propušta vjetar i vodu.
Na noge obucite dva para čarapa, uzmite šal i kapu koja prekriva uši da spriječite gubitak topline kroz kožu glave. Prije planiranog dužeg boravka na hladnoći, nemojte pušiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite. Ako se nađete u jakoj snježnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako biste održavali toplinu tijela.
Kako prepoznati ozebline?
Ozebline ili smrzotine su oštećenja kože i potkožnoga tkiva koja nastaju zbog dugotrajnoga izlaganja veoma niskim temperaturama. Najčešće se pojavljuju na licu, prije svega na nosu i ušima, te na prstima na rukama i nogama. To mogu biti blaža stanja koja se očituju crvenilom na izloženim dijelovima tijela koji onda često i svrbe, dok se akutna stanja manifestiraju kao otok, izraziti svrbež te su iznimno bolna na dodir.
Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja.
Ozeblina može biti površinska ili duboka. Kod površinskih se javljaju nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom. Često je s ozeblinama povezano i opće hlađenje organizma, odnosno, hipotermija ili pothlađenost.
Prva pomoć kod ozeblina
Ozlijeđenog treba prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže, primjerice, čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.
Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama oštećenja, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela. Nakon podizanja unutarnje temperature, treba započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 °C , do maksimalne temperature od 40 °C .
Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati osobi lijekove protiv bolova, obzirom na to da je ugrijavanje smrzotine bolno.
Što je zabranjeno kod ozeblina?
Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim, jer ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja. Za ugrijavanje ozeblina ne smiju se koristiti direktni suhi izvori topline kao što su radijator, grijalica, termofor, fen, jer direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva. Ne smije se trljati ili masirati smrznute dijelove tijela, niti otvarati kožne mjehure na smrznutim dijelovima.