Kako se u hladnim mjesecima zaštititi od prehlade, gripe i ostalih viroza uobičajnih u to doba godine? Zaboravite na antibiotike jer oni djeluju protiv bakterijskih infekcija. Okrenite se prirodnim receptima, vitaminima i mineralima kojima ćete spriječiti, ublažiti ili skratiti tegobe uzrokovane virozama, ali i ojačati imunitet. Za veću otpornost organizma na bolesti svakako u prehranu uključite namirnice bogate cinkom i selenom, kao iznimno jakim antioksidansima i važnim regulatorima imunološkog sustava.
Doza energije u obliku cinka
Cink je mineral neophodan za pravilan rast i razmnožavanje stanica, te aktivno djeluje na imunitet. Brojna istraživanja dokazala su da cink smanjuje intenzitet i trajanje simptoma prehlade i gripe, pa je zato važno da se s uzimanjem cinka počne čim se pojave prvi simptomi respiratorne infekcije. Cink je važan i za lijepu kožu. Njegov nedostatak dovodi do suhe kože, lomljivih noktiju, pojave peruti i opadanja kose. Također povoljno utječe na zacjeljivanje rana, naročito opeklina.
Prirodni izvori cinka
U prehranu uključite namirnice koje su bogate cinkom. Značajni su izvori cinka mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice. Crveno meso, posebice govedina, janjetina i jetra imaju najveći sadržaj cinka. Vodite računa o tome da se cink iz namirnica životinjskog porijekla bolje apsorbira u organizmu. Nemojte zanemariti ni biljne izvore cinka kao što su orašasti plodovi, grašak, grah, soja, tofu, pivski kvasac, pšenične klice, bundevine i druge sjemenke.
Kod nepravilne prehrane može doći do manjka cinka, pri čemu se javljaju poremećaji u rastu, gubitak kose, bolesti kože, pad imuniteta, psihološki poremećaji, sporo zacjeljivanje rana, noćno sljepilo i dr. Bijele mrlje ili pruge na noktima, suha koža, perut, opadanje kose te česte infekcije, sve su to znaci upozorenja da organizmu manjka cinka.
Koliko nam cinka treba?
Stručnjaci preporučuju konzumiranje najmanje 10-15 miligrama cinka dnevno. Potrebe za cinkom ovise i od individualnih faktora, kao što su dob, spol i tjelesna spremnost. Trudnicama, dojiljama i kroničnim bolesnicima potrebno je 25 miligrama dnevno. Nedostatak cinka u trudnoći može dovesti do anomalija ploda i male porođajne mase djeteta, ali može i zakomplicirati sam porođaj. Sportašima također treba više cinka, jer znojenjem izgube jedan do 1,2 mg ovog minerala.
Dugotrajna terapija željezom ili bakrom dovodi do nedostatka cinka. Prehrana često nije dovoljna, pa bi u hladnijim mjesecima bilo korisno tijekom šest do osam tjedana uzimati 10-20 mg cinka dnevno, u obliku tableta. Cink u obliku tableta ili pastila za grlo se često koristi za skraćenje trajanja prehlade i ublažavanje simptoma.
Selen prirodni antioksidans
Uz cink, i selen je mineral od posebne su važnosti za normalno funkcioniranje imunološkog sustava. Služi kao antioksidans, posebice u kombinaciji s vitaminom E, tako što hvata tzv. slobodne radikale. Slobodni radikali mogu oštetiti DNK, pridonose starenju i razvoju brojnih oboljenja srca, krvotoka. Antioksidansi neutraliziraju učinak slobodnih radikala i doprinose smanjenju oštećenja koja su nastala zbog njihova djelovanja. Selen je potreban za funkcionira štitne žlijezde. Istraživanja su pokazala da su ljudi s niskom razinom selena podložniji razvoju oboljenja.
Prirodni je antioksidans i smatra se da čuva elastičnost tkiva odgađajući oksidaciju višestruko nezasićenih masnih kiselina. Zajedno s drugim mineralima pomaže izgradnju obrambenih bijelih krvnih stanica. Nedostatak selena slabi otpornost na infekcije kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih stanica i prsne žlijezde, a dodatni unos selena stimulira funkciju imunosnog sustavanevna preporučena doza je do 100 mikrograma, a njegov nedostatak je posebice primjetan kod oboljelih od astme, tumora i multiple skleroze.
Preporuča se uzimanje suplemenata selena kod osoba starijih od 50 godina, te za vrijeme zimskih mjeseci, kada je imunološki sustav pod povećanim rizikom od respiratornih infekcija.
Gdje ima selena?
Selen je čest sastojak mineralnih i multivitaminskih preparata, antioksidativnih formula. Selen se može naći u plodovima mora, posebice u plavoj ribi, gljivama, brokulama, češnjaku, luku, rajčici i propolisu. Često se kombinira s vitaminom E, jer oslobađaju organizam od slobodnih radikala. Pivski kvasac i klica pšenice, maslac, riba, morski plodovi, bijeli luk, proizvodi od cijelog zrna - integralni, suncokretovo sjeme, to su dobri izvori selena.
Količina selena u hrani varira i ovisi od razine selena u zemlji gde su namirnice uzgajane.Selen se uništava kada se namirnice obrađuju. Konzumiranje raznovrsne hrane, neprerađene, najbolji je način da se unese dovoljno selena prehranom.
Previše selena šteti
Možete imati manjak selena ako pušite, konzumirate alkohol, koristite kontracepcijske tablete, imate problema s apsorpcijom hrane. Dokazi pokazuju da ljudi s astmom često imaju nizak nivo selena. Prema nekim istraživanjima kod pacijenata koji su uzimali selen došlo je do smanjenja simptoma astme.
No, i prevelik unos selena (veći od 4-5 mg/dan) može biti štetan. To naročito vrijedi za hranu proizvedenu na tlu koje je jako bogato selenom ili kod konzumacije biljaka iz porodice Astragalus, koje mogu u sebi akumulirati velike količine selena, ali i kod unošenja selena preko suplemenata. Simptomi su kod toksičnosti selena gubitak kose, promjene na noktima, umor, mučnina, povraćanje.
Foto: LanaK - Fotolia