Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti i porasti. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih, a u Hrvatskoj su također pri samom vrhu ljestvice smrtnosti. U Sjedinjenim Američkim Državama svakih 40 sekundi netko doživi srčani udar - najtežu komplikaciju koronarne bolesti srca, a 1 od 5 ljudi doživi srčani udar, a ni ne shvaća da ga je imao jer su simptomi blagi, ali ipak često mogu oštetiti srce.
Srčani su udari česti, ali Svjetska zdravstvena organizacija navodi kaže da se 80% preuranjenih srčanih i moždanih udara može spriječiti. Zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i neuporaba duhanskih proizvoda ključni su za prevenciju. Provjera i kontrola čimbenika rizika za bolesti srca i moždani udar kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol i visoki šećer u krvi ili dijabetes također su vrlo važni.
"Srčani udar nastaje kada je protok krvi u koronarnoj arteriji poremećen, sprječavajući dopremu kisika do srčanog mišića. Najčešći uzrok srčanog udara je ateroskleroza ili nakupljanje masnih naslaga u koronarnim arterijama. Kako se plak nakuplja, arterije se sužavaju i otvrdnu, a kada se plak poremeti, unutar arterije stvara se krvni ugrušak i blokira protok krvi", za Eat This, Not That kaže kardiolog Eric Stahl. Također napominje da, kada ljudi dožive srčani udar, obično osjećaju bol u prsima s lijeve strane, nelagodu ili pritisak. Međutim, svatko je drugačiji i simptomi mogu varirati, a drugi povezani simptomi uključuju otežano disanje, mučninu, ošamućenost, bol u čeljusti ili bol u lijevoj ruci.
Prema dr. Stahlu, sprečavanje bolesti koronarnih arterija i srčanog udara oslanja se na smanjenje faktora rizika koji se mogu mijenjati. Dob, spol i genetika su faktori rizika koji se, primjerice, ne mogu promijeniti, no pušenje ili loša prehrana ne moraju biti dio svakodnevice. A u nastavku provjeri koja su to četiri najčešća uzročnika srčanog udara, prema dr. Stahlu.