Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti i porasti. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih, a u Hrvatskoj su također pri samom vrhu ljestvice smrtnosti. U Sjedinjenim Američkim Državama svakih 40 sekundi netko doživi srčani udar - najtežu komplikaciju koronarne bolesti srca, a 1 od 5 ljudi doživi srčani udar, a ni ne shvaća da ga je imao jer su simptomi blagi, ali ipak često mogu oštetiti srce.
Srčani su udari česti, ali Svjetska zdravstvena organizacija navodi kaže da se 80% preuranjenih srčanih i moždanih udara može spriječiti. Zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i neuporaba duhanskih proizvoda ključni su za prevenciju. Provjera i kontrola čimbenika rizika za bolesti srca i moždani udar kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol i visoki šećer u krvi ili dijabetes također su vrlo važni.
"Srčani udar nastaje kada je protok krvi u koronarnoj arteriji poremećen, sprječavajući dopremu kisika do srčanog mišića. Najčešći uzrok srčanog udara je ateroskleroza ili nakupljanje masnih naslaga u koronarnim arterijama. Kako se plak nakuplja, arterije se sužavaju i otvrdnu, a kada se plak poremeti, unutar arterije stvara se krvni ugrušak i blokira protok krvi", za Eat This, Not That kaže kardiolog Eric Stahl. Također napominje da, kada ljudi dožive srčani udar, obično osjećaju bol u prsima s lijeve strane, nelagodu ili pritisak. Međutim, svatko je drugačiji i simptomi mogu varirati, a drugi povezani simptomi uključuju otežano disanje, mučninu, ošamućenost, bol u čeljusti ili bol u lijevoj ruci.
Prema dr. Stahlu, sprečavanje bolesti koronarnih arterija i srčanog udara oslanja se na smanjenje faktora rizika koji se mogu mijenjati. Dob, spol i genetika su faktori rizika koji se, primjerice, ne mogu promijeniti, no pušenje ili loša prehrana ne moraju biti dio svakodnevice. A u nastavku provjeri koja su to četiri najčešća uzročnika srčanog udara, prema dr. Stahlu.
Pušenje
Pušenje ostaje uzrok smrti koji se najviše može spriječiti diljem svijeta, a s time se slaže i dr. Stahl. "Dim cigarete sastoji se od brojnih kemijskih spojeva koji potiču ubrzanu aterosklerozu i stvaranje krvnih ugrušaka. Čak i pušenje manje od pet cigareta dnevno dovodi do rane ateroskleroze. Rizik od bolesti koronarnih arterija i srčanog udara raste s brojem popušenih cigareta dnevno. Prestanak pušenja ima neposredan učinak na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti", kaže kardiolog.
Visok kolesterol
Drugi uzrok je visok kolesterol, kaže dr. Stahl. "Kako se razvija visok kolesterol, nakupljaju se masne naslage u arterijama srca što dovodi do srčanog udara. Genetika, prehrana, tjelesna aktivnost i pretilost neki su od glavnih čimbenika rizika za visok kolesterol. Kako se plak nakuplja, arterije se sužavaju i mogu izazvati simptome čak i ako arterije nisu potpuno začepljene", govori on.
Dijabetes
"Dijabetes povećava rizik od bolesti koronarnih arterija dva do četiri puta", kaže dr. Stahl i dodaje da do toga dolazi tako što dijabetes uzrokuje povišeni kolesterol, pretilost i opće upalno stanje, što sve potiče ubrzanu aterosklerozu i nakupljanje masnih naslaga. Napominje i da otprilike 68% osoba s dijabetesom starijih od 65 godina umire od nekog oblika bolesti srca.
Visoki krvni tlak
Dr. Stahl kaže: "Visoki krvni tlak povećava pritisak na srce. S vremenom, nekontrolirana hipertenzija uzrokuje zadebljanje srčanog mišića i potiče aterosklerozu unutar koronarnih arterija. Iako deblji mišić zahtijeva da se isporuči više krvi, progresivno uže arterije isporučuju sve manje i manje krvi, a taj proces na kraju dovodi do simptoma i mogućeg srčanog udara."
