Kad završe problemi s peludi, već počnu drugi; alergije na prašinu i grinje. Centralno grijanje te slabije provjetravanje prostorija u zimskim mjesecima pogoduje razvijanju grinja, koje se razmnožavaju u toplim i vlažnim uvjetima, te na mjestima gdje se najčešće skuplja prašina, kao što su primjerice, sagovi, tapecirani namještaj, zavjese, tepisoni. Zbog toga se često događa da osobama koje su alergične na grinje smeta i prašina, što se može utvrditi testovima na alergene na koži te posebnim testovima iz krvi.
Simptomi slični prehladi
Kihanje, kašalj, suzne oči, ovi simptomi su najbolji pokazatelj da se radi o alergiji, no, problem je što se slično osjećate i kod prehlade, pa je potrebno određeno vrijeme ponavljanja takvih reakcija da bi se posumnjalo da uzrok tih tegoba nisu virusne infekcije. Ako dakle simptomi ne prolaze kao kod prehlade, svakako se trebate javiti liječniku i provjeriti ne radi li se o alergiji izazvanoj inhalacijskim alergenima. Ako se utvrdi alergija, potrebno je liječenje, kako se tegobe ne bi komplicirale i dovele do pojave alergijske astme.
Borba s prašinom
Kad je u pitanju alergija na grinje, onda najprije pomislite kako prva stvar koju morate napraviti jest kupnja novog, kvalitetnog usisavača, koji će vjerojatno biti skuplji od običnih kakvi se mogu naći u svakoj malo bolje opremljenoj trgovini. Čišćenje usisavačem treba biti često, i trebalo bi koristiti onaj sa ispušnim filterom. No, neka istraživanja ne idu u korist razvikanih, posebnih usisavača, koji se reklamiraju kao stopostotni uništavači grinja. Pokazalo se naime da je i nakon temeljitog čišćenja usisavačem ostao ili bolje rečeno preživio dovoljan broj grinja da nastave uzrokovati alergijske smetnje. U svakom slučaju, usisavač trebate, i to što češće ga koristite, no, hoćete li investirati baš u neki posebno skup, sami odlučite. Uz usisavač, temeljito čišćenje od prašine zahtijeva i neke druge „zahvate“ u stanu. U prostoriji gdje boravi osoba alergična na grinje, najbolje bi bilo da nema ni tepiha ni zavjesa. Zapravo bi u cijelom stanu trebalo biti što manje površina koje su pokrivene tepisima. Pušenje bi i zbog ovog razloga u vašem stanu trebalo biti zabranjeno.
Kako si još pomoći?
Posteljinu treba prati na temperaturi od barem 60 stupnjeva, i to prekrivača za madrac, jastuka i popluna. Jastuke i pokrivače čak se savjetuje s vremena na vrijeme zamrznuti u hladnjaku na 24 sata, a obavezno povjetravati na zraku što češće. Madrace bi trebalo zamijeniti svake 2-3 godine, jer ih grinje „obožavaju“. Poželjno je da su od materijala koji su antialergijski, treba izbjegavati korištenje starih madraca, koji su naizgled u dobrom stanju, no u unutrašnjosti su zasigurno puni grinja, koje su inače organizmi mikroskopske veličine. Danas se na tržištu može naći zaista bogata ponuda posteljine koja ima oznaku antialergijske. Pokućstvo se također mora redovito čistiti, a savjet je da bude što manje tapeciranog namještaja. Prostorije treba dobro svaki dan provjetravati. Izbacite suho cvijeće, plišane igračke, to su stvari na koje se posebno skuplja puno prašine.Za osobe koje su alergične na, primjerice, ambroziju, preporuča se da razdoblje kada ambrozija stvara najviše teškoća, provedu na moru, što dalje od krajeva gdje je ima. Kad je riječ o grinjama, budući da ih nema na visinama iznad 1000m/nm zbog male vlažnosti zraka, savjet je da osobe alergične na grinje odmor provedu u planinama. Prevencija je, dakle, za alergičare, iznmno važna. Već ste i iz ovog teksta mogli naučiti gdje se i zašto grinje razvijaju, pa vam je to putokaz što trebate činiti, i to redovito i temeljito, da biste ih uklonili iz svoje okoline, stana ili kuće. Što manje kontakata s alergenom, u ovom slučaju s grinjama, znači i manje alergijskih problema.
(M.G.)