Bez obzira jesi li tek započela svoje putovanje prema boljem zdravlju ili prakticiraš tjelovježbu i zdravu prehranu godinama - trebala bi biti ponosna na svoj izbor zdravog životnog stila. Međutim, s toliko različitih informacija ovih dana, jako je lako zapeti u naizgled zdravim navikama koje bi te mogle spriječiti od postizanja svojih ciljeva.
Iako većina ovih navika nisu loše same po sebi, mogu naškoditi tvom zdravlju ukoliko ih ne radiš pravilno ili pretjeruješ u njima. Evo nekih 'zdravih navika' na koje trebaš pripaziti:
Izbacivanje ugljikohidrata
Iako su fotografije prije i poslije keto dijete na Instagramu inspirirajuće, mogu uzrokovati da se usredotočimo na kratkoročne kozmetičke prednosti, a ne na naše optimalno zdravlje. Zbog velikog ograničavanja čitave kategorije makronutrijenata, mnogo je lakše postati manjkav hranjivim tvarima.
Iako možeš pretjerati na drugi način i jesti poštenu količinu praznih kalorija na rafiniranim ugljikohidratima (primjerice, bijeli kruh i šećer), dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata nije uvijek odgovor za zdraviji život. Kada je riječ o ugljikohidratima, izbacivanje cjelovitih žitarica, voća i drugih 'dobrih' ugljikohidrata otežava dovoljno vlakana, antioksidanata i elektrolita. Odlazak na bilo koju vrstu restriktivne prehrane također povećava vjerojatnost da će doći do prejedanja i na kraju se vratiti na staru težinu. Usredotoči se na promjene u načinu života i navike koje zapravo možeš održavati, umjesto na ponašanje u prehrani.
Vježbanje
Ovdje ti može štetiti mentalitet 'sve ili ništa'. Ako vježbaš previše teško i prebrzo, mogla bi završiti s ozljedom koja će te usporiti ili čak samo s osjećajem da je dobivanje zdravlja 'previše teško' i da ne možeš pratiti takav tempo.
Zapamti početi polagano i daj sebi vremena za pokazivanje napretka. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje odraslima cilj od 150 do 300 minuta umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta tjelesne aktivnosti intenzivnog intenziteta tjedno. Ali zapamti, svaki pokret je bolji nego nikakav pokret.Također je važno miješati vrste vježbi u koje se upuštaš i dopustiti sebi barem jedan dan odmora svaki tjedan. Ako jednostavno ne možeš ostati mirna, koristi dane kako bi prošetala ili se barem kod kuće istezala. To je zdrav podsjetnik da je vježba više od pražnjenja znoja i paljenja kalorija.
Izbjegavanje glutena
Izbjegavanje glutena nije nužno loša stvar - ako si legitimno dobila alergiju ili osjetljivost na nju. Ako nisi osjetljiva na gluten - izbjegavanje istog ti ne nudi nikakve zdravstvene prednosti.
Obrađena hrana bez glutena kao što su kolačići i krekeri nisu uvijek zdraviji od njihovih 'kolega' koji sadrže gluten. Zapravo, neke opcije bez glutena, poput tjestenine, zapravo sadrže manje proteina i vlakana, koje ćeš morati nadoknaditi drugdje. Postoje mnogi drugi bolji načini za zdravu prehranu, a koji ne uključuju preskakanje glutena. Usredotoči se na zdravu hranu koju možeš i trebaš jesti - poput povrća, voća, cjelovitih žitarica, graha, ribe i zdravih masti.
Intermittent fasting iliti povremeni post
Društveni mreže često stavljaju povremeni post (IF) na pijedestal, jer mnogi na društvenim mrežama dijele svoje nevjerojatne rezultate gubitka težine zbog ograničavanja kada jedu. Iako su istraživanja pokazala da povremeni post može pomoći kod upravljanja težinom, to nije tako jednostavno kao što mnogi misle. Čekanje do podneva za doručak ne daje ti dozvolu da svaki dan jedeš palačinke s Nutellom za doručak - još uvijek moraš slijediti prakse zdrave prehrane. I razdoblje u kojem si 'dopuštaš' jesti treba biti razmjerno veliko da bi dobila odgovarajuću količinu energije: Ako tvoja mentalna jasnoća, razina energije i dobrobit počnu patiti, možda predugo postiš.
Veganstvo
Usvajanje veganske prehrane može biti prekrasan način za povećanje zdravlja i gubitka težine - ali može biti i opasno ako to ne činiš kako treba.
Veganstvo znači različite stvari različitim ljudima - neki se odlučuju samo za konzumiranje sirove hrane i sokova u potrazi za zdravljem, drugi žive od obrađene veganske junk hrane, a ne zdravih biljnih namirnica. Osim toga, morat ćeš se uvjeriti da dobivaš dovoljno ključnih hranjivih tvari, poput vitamina B12 i željeza. Ako nisi sigurna kako dobiti dovoljno hrane kao veganka, počni s prehranom u mediteranskom stilu (naravno, bez ribe, mesa i sira). Bogata je cjelovitim žitaricama, proizvodima, grahom i zdravim mastima te je odličan početak za dobro zaokruženu vegansku prehranu.
Voda
Nemoj nas pogrešno shvatiti, zadržavanje hidratacije je jako važan dio zdravlja - ali moguće je pretjerati s unosom vode. 'Zlatno pravilo' osam čaša dnevno je zapravo mit - nekim ljudima je potrebno više, a nekima manje, ovisno o veličini tijela, razini aktivnosti i klimi. Pijenje previše vode može zapravo dovesti do hiponatrijemije, stanja u kojem je razina natrija preniska. Držanje bočice za vodu za višekratnu upotrebu u blizini tijekom dana - odličan je način za poticanje unosa vode ako nisi sklona piti je inače, ali samo pij vodu kad si žedna - i ne moraš osjećati potrebu da se prisiliš popiti određenu količinu.
Izbjegavanje sunca
Da, opekline od sunca nisu dobre za kožu, a ako prečesto 'izgoriš' na suncu, riskiraš dugotrajno oštećenje i imaš veći rizik od dobivanja raka kože.
Ali sunce nije takav veliki neprijatelj kakvim ga se često proziva. Iako je svakako važno nositi kremu za sunčanje, zapravo nam treba izlaganje suncu. Sunce je najbolji izvor vitamina D koji imamo te nam pomaže prirodno ga proizvoditi u tijelu. Vitamin D je odgovoran za jake kosti i pravilno funkcioniranje mišićnog, živčanog i imunološkog sustava. Također se smatra da ima ulogu u prevenciji kroničnih bolesti. Iako se tvoje potrebe za izlaganjem suncu razlikuju ovisno o boji kože i klimi, istraživanja pokazuju da je izlaganje suncu od 10 do 30 minuta nekoliko puta tjedno čini veliku razliku. Pokušaj uzeti pauzu za ručak izvan ureda ili se odluči za trčanje u prirodi, umjeesto na traci za trčanje.
Previše sna
Iako spavanje tijekom cijelog vikenda može izgledati kao savršena nagrada za tjedan ranih jutarnjih treninga, ranog dizanja zbog posla i napornih rokova, mnogo je zdravije držati se približno istog rasporeda spavanja cijeli tjedan.
Dosljedno dobivanje previše sna - više od devet sati - povećava rizik za kronične bolesti, smanjeno mentalno zdravlje i upale. Tvoje tijelo tretira prekomjerno spavanje kao dodatne sate za sjedenje, tako da je važno pronaći neku zlatnu sredinu kada je riječ o spavanju.