Nije za svakoga

Voliš zadrijemati poslije ručka? Evo što znanost kaže o tome

Winston Churchill, Albert Einstein i Leonardo Da Vinci nisu preskakali popodnevno drijemanje, a Italija i Španjolska imaju i naziv za tu aktivnost

pexels-meru-bi-6589009.jpg
Foto: Pexels

Jesi li i ti od onih koji vole 'ubiti oko' poslijepodne ili ti je to nepojmljivo i popodnevni drijemež smatraš gubljenjem vremena. Ili pak voliš odmoriti nakon ručka, ali zbog toga imaš osjećaj krivnje i smatraš se lijenom osobom. Nemoj biti tako kritična prema sebi. Štoviše, potpuno si u krivu.

Image
Uspavanka za odrasle

Magnezij u hrani- mineral koji donosi san na oči a ima ga u ovim namirnicama

Brojne slavne ličnosti poput Winstona Churchilla, Alberta Einsteina i Leonarda Da Vincija su prakticirale popodnevno drijemanje, a Italija i Španjolska imaju i naziv za tu aktivnost. Za vrijeme sieste ne rade dućani i nedajbože da zazvoni telefon dok svi spokojno drijemaju dok probavljaju finu tjesteninu koju su jeli za ručak i zalili je domaćim crnim vinom.

Image
Foto: Pexels


I znanost je potvrdila pozitivan utjecaj popodnevnog odmora na zdravlje. Dok te kratko drijemanje puni energijom, ono dulje dobro utječe na kognitivne sposobnosti. Osobe koje dulje spavaju popodne imaju bolju aktivnost hipokampusa, područja u mozgu zaduženog za učenje i pamćenje. Sat do dva drijemanja koristi motoričkim sposobnostima i memoriji.

Studija provedena u Kini pokazala je da osobe koje dan "razbiju" spavanjem imaju bolje kognitivne funkcije. U istraživanju je sudjelovalo 2200 ispitanika starijih od 70 godina. Znanstvenici su ih pitali o njihovim navikama spavanja te ih potom podvrgnuli testu kojim su mjerilinjihove kognitivne funkcije i jezične vještine. Oni koji su običavali spavati popodne imali su bolje rezultate.

No, i duljina spavanja igra ulogu. Druga slična studija došla je do otkrića da osobe koje drijemaju 30 do 90 minuta imaju bolju memoriju od onih koji drijemaju dulje ili kraći ili koji uopće nemaju naviku odspavati popodne.

Image
Foto: Pexels


Iako znanstvenici još uvijek ne znaju kako popodnevno drijemanje djeluje na mozak, vjeruju da se u trenucima kraćeg odmora, dok čovjek spava, mozak resetira, odnosno čisti od smeća i energizira. Kod duljeg popodnevno spavanja osoba ulazi u dublji san, prolazi se kroz različite faze sna od kojih svaka podržava različite procese. Tijekom REM faze mozak je aktivan gotovo jednako kao i kad je budan, što dobro djeluje na dugoročno i emocionalno pamćenje. U toj fazi sna događa se još nešto. Mozak jača veze koje su bitne za poboljšanje motoričkih funkcija.

No, bez obzira na brojne prednosti, popodnevno drijemanje ne preporuča se osobama koje pate od insomnije jer smanjuje mogućnost i kvalitetu nonog spavanja. Ukoliko te nesanica ipak ne muči, iskušaj ovaj trik - prije popodnevnog spavanja popij kavu. Kad se probudiš mozak će ti bolje raditi.