Topli i nježni kontakt koji će ostvariti roditelji ukoliko svoje golo novorođenče budu prislonili na svoju golu kožu, učinit će puno dobroga za dijete, tvrde znanstvenici, ali i preporučuju pedijatri. Metoda koja popularno nosi naziv "skin to skin" ili prevedeno "koža na kožu" sve se češće preporuča novopečenim roditeljima, a i prakticira u brojnim bolnicama diljem svijeta.
Topli kontakt između bebine i roditeljske kože oslobađa oksitocin, hormon ljubavi i prenosi tjelesnu toplinu i bakterije koje mogu pomoći tvojoj bebi (a i tebi) da bude zdravija i sretnija. Osim toga, ova lijepa praksa pomaže novorođenčadi da se prilagodi životu izvan maternice, jača vezu roditelja i djece, smanjuje razinu stresa (i za bebe i za roditelje), potiče dojenje pa čak i smanjuje plač. U nastavku pročitaj što znanost kaže o ovoj temi.
Temperatura
Jedan od najdirektnijih učinaka metode kože na kožu pomaže bebama da stabiliziraju svoju tjelesnu temperaturu. Pri rođenju, kada su bebe prvi put izložene zraku, često u hladnom okruženju poput rađaonice, njihova temperatura pada u prosjeku za dva do četiri stupnja Celzijusa. No "mamino tijelo ima jedinstvenu sposobnost, kada se dijete stavi na mamina prsa, da regulira njegovu tjelesnu temperaturu i podigne ju", kaže neonatologinja Deborah E. Campbell za portal Fatherly.
Istraživanje provedeno na sto beba, a objavljeno na stranici Europe PMC Founders Group, pokazalo je da su djeca koja su odmah po rođenju stavljena na golu majčinu kožu, imala osam puta manju vjerojatnost da će razviti hipotermiju od dojenčadi koja su oprana i odjevena u zagrijanom prostoru pa tek onda dana mamama. Čak i za bebe koje dožive hipotermiju, koža na kožu pokazala se jednako učinkovitom kao i inkubator.
Dojenje
Bebe čije su majke odmah nakon rođenja prakticirale metodu koža na kožu, dulje su sisale, pokazala je to usporedba 13 studija provedenih na ovu temu, piše Fatherly. Bebe koje su osjećale toplinu majčine kože odmah po rođenju, sisale su u prosijeku šest tjedana dulje od ostalih beba. Znanstvenci drže kako to ima veze s osjetom mirisa kod novorođenčadi. Djeca, kad se rode, nagonski kod majke traže bradavicu kako bi sisala, a kada između njih i majki nema odjeće, temperatura majčinog tijela i miris dodatno potiču novorođenčad na dojenje. Ulogu u duljem dojenju igra i oksitocin, hormon sreće, koji se luči kada su majka i dijete blizu. Smanjuje stres i tjeskobu te pomaže majkama da osjete povezanost s bebom, što im jača samopouzdanje i čini da se osjećaju dobro, a kada je tako puno je lakše dojiti i puno je veća vjerojatnost da će period dojenja dulje trajati.
Plakanje
Bebe koje spavaju na prsima roditelja, manje plaču od onih koje spavaju u krevetićima. Malena studija, provedena na 30 novorođenčadi, pokazala je da je samo 14 posto djece koja su nakon rođenja stavljena na majčina prsa u prvih sat i pol života plakalo, za razliku od dječice koja su stavljena u krevetiće. Njih je čak 93 posto plakalo. Znanstvenici tvrde da dojenčad, poput drugih sisavaca, instinktivno prepoznaje odvajanje od majke i da je plač genetski kodirana reakcija na odvajanje, koja služi kao sredstvo ponovnog zbližavanja s majkom.
Metoda kože na kožu utješit će i umiriti bebe i kasnije u životu. Primjerice, ako se dijete udari, ova metoda ublažit će bol.
I očevi su važni
Metodu kože na kožu trebala bi prakticirati oba roditelja jer na taj način izlažu bebu dobrim bakterijama i pomažu joj u izgradnji imunološkog sustava. U slučaju majke koji doji, izlaganje kože na kožu pomaže prilagoditi majčino mlijeko, jer tijelo proizvodi antitijela kao odgovor na bakterije koje beba ima.
Mnogi su benefiti i za roditelje. Znanstvenici vjeruju da oksitocin koji se luči dok beba leži na prsima roditelja prevenira depresiju i smanjuje stres.
Studija iz 2017. pokazalo je da su očevi koji su prakticirali metodu koža na kožu najmanje 15 minuta na dan bili jače privrženi svojim bebama od očeva koji to nisu činili. Bitno je i za očeve da ovu metodu počnu provoditi što prije kako bi se između njih i djece razvila što jača veza.
