Ponedjeljkom i srijedom sport, utorkom i četvrtkom tečaj stranog jezika, a petkom dramska, ples ili glazbena škola. Tu je još i učenje za ispite i pisanje zadaće pa dijete jedva da se stigne odmoriti i družiti. Upravo tako - natrpano - može izgledati raspored svestranog školarca.

Roditelji često misle da bi se djeca trebala okušati u svemu u svačemu, nerijetko to i sama djeca žele, ali nekad treba podvući crtu. Učenik višeg razreda, na primjer, smatra da može pohvatati sve ove obaveze, no s vremenom postaje jasno da mu je obaveza jednostavno previše. Isto vrijedi i za učenike nižih razreda - i oni znaju biti rastrgani između škole, glazbene škole i treninga pa roditelj, u razgovoru s djetetom, treba odrediti prioritete.

Imaju značajnu ulogu

Tri greške u odgoju koje nesvjesno radimo, a mogu naštetiti djeci

Kao što se ti osjetiš stres i pritisak da te obaveze jednostavno stišću, isto može osjetiti i tvoje dijete. Školarcima je potrebno vrijeme za igru i odmor, odnosno balans.

''Vrtićanci i učenici nižih razreda neka odaberu jednu izvanškolsku aktivnost, a taj se broj može povećati u višim razredima. Sve ovisi o djetetovim željama i mogućnostima te financijskim sredstvima kojima obitelj raspolaže. Djetetova dobrobit treba biti prioritet'', kaže razvojna psihologinja Kimberley O’Brien. Nijedna krajnost nije dobra - ni kad ti je dijete cijelo popodne na mobitelu, ali ni kad nema sekundu vremena za igru jer stalno nešto i nekamo mora.

Pa ako je tvoje dijete odabralo više aktivnosti te ih za sada bez problema rješava, to je u redu. No, vidiš li da su djetetu sve te aktivnosti postale 'tlaka', razgovaraj s njim. Možda mu je zaista trčanje iz škole na trening pa u glazbenu školu postalo prenaporno. A kako se stres i osjećaj preokupiranosti razvija postepeno dok ne dostigne kritičnu točku, važno je na vrijeme primijetiti da je tvom školarcu previše toga u rasporedu.

Evo kako ćeš to najlakše prepoznati. U tom ga slučaju nemoj tjerati da pod svaku cijenu treba polaziti sve aktivnosti. Bolje je da se posveti jednoj ili maksimalno dvjema koja ga u tom trenutku najviše zanimaju.

Pokazuje znakove stresa

Starije dijete vjerojatno će ti priznati da je pod stresom, da je umorno i da nema volje ni za što. Prati li ga takav raspored od ranih dana, velike su šanse da će do srednje škole doživjeti burnout, odnosno sindrom izgaranja. On uključuje osjećaj stalne preplavljenosti obavezama, gubitak motivacije, umor, iscrpljenost, osjećaj neuspjeha, odgađanje izvršenja obaveza… Kako dijete ne bi u budućnosti doživjelo burnout, potrebno je uvidjeti da je djetetu mnogobrojne obaveze sve teže padaju.

“Znakovi stresa kod djece uključuju grickanje noktiju ili čačkanje kože”, kaže dr. Kimberley. Također, zaboravlja li dijete sve češće sportsku opremu ili nešto drugo, to bi isto mogao biti znak da ga obaveze preplavljuju. Također djeca pod stresom odjednom su sklona imati nisko samopouzdanje i loše se osjećati nakon završetka izvanškolske aktivnosti.

Ima probleme sa snom

Kad je dijete 'prebukirano' postaje bezvoljno i umorno. ''Djeca trebaju više sna nego odrasli pa se pobrini od tome da se dijete naspava ako ga sljedeći dan očekuje naporan dan'', kaže psihologinja Kimberley i dodaje da bi djeca trebala prije treninga pojesti kvalitetan obrok - naravno ne 10 minuta prije treniranja To znači da nije dobro da dijete polazi sportske ili druge aktivnosti direktno iz škole ako taj dan nije pojelo cjelovit obrok. Problemi sa snom se, kao i kod odraslih, javljaju kad dijete prije spavanja razmišlja o tome kako ga sutradan očekuje učenje pa ispit pa trening - bez poštenog predaha. U tom ih slučaju hrpa aktivnosti i cjelodnevno izbivanje iz kuće neće natjerati da odmah utonu u san nego totalno suprotno.

Odnos s djetetom ti je narušen

Osjećaš li da više ne vidiš dijete nego što ga vidiš, pokušaj nešto promijeniti. Posao to nekada ne dozvoljava, no možda ni djeteta nema kod kuće po pola dana. Svaki bi roditelj barem sat vremena u danu kvalitetno provesti sa svojim djetetom. Sigurno je da održavanje prisnog odnosa otežava stalna jurnjava, gužva u prometu dok ga odvoziš na aktivnost ili njegovo negodovanje jer bi danas radije bio s prijateljem nego na satu u glazbenoj školi ili treningu. To je znak da neke stvari trebate presložiti - cilj izvanškolskih aktivnosti nije da one i tebi i djetetu budu 'muka'.

Primjećuješ neki problem u ponašanju

Ovisno o tome koliko imaju godina, djetetovo nezadovoljstvo natrpanim rasporedom možda možeš povezati s promjenama u ponašanju. Naravno da to nije uvijek slučaj, no ako je tvoje dijete donedavno bilo poslužno, a sad se protivi treneru, učitelju i tebi, pokušaj shvatiti što ga muči. Ako je posrijedi nagomilavanje stresa, ne treba prijetiti niti ga kažnjavati, već prvenstveno - razgovarati. Djeca se različito nose sa stresom, s tim da u mlađoj dobi još nemaju razvijene mehanizme i otpornost pa im možda upravo nepredvidljivo ponašanje služi kao apel da trebaju odmor.

Dijete je tužno ili zabrinuto prije aktivnosti

Može se dogoditi da dijete plače zbog nekog događaja u vrtiću ili školi, no ako se tuga, zabrinutost i ljutnja često javljaju baš prije treninga, trebala bi stati i promisliti. Izbjegavaj daljnje prijetnje ili pritiske, izađite u prirodu i zajedno nađite najbolje rješenje. Tako će dijete lakše naučiti kako regulirati emocije i razgovarati o problemu. Na kraju, dijete ne bi trebalo polaziti aktivnost samo zato što ste to platili nego zato što to želi. Lako je moguće da dijete više ne zanima ista aktivnost kao i prije dvije godine - u tim ga slučajevima treba motivirati da ipak pokuša, a vidiš li da to jednostavno završava suzama, oslobodi mu raspored. Ne treba biti u svemu ni odličan u svim područjima.

Nesigurno je

Dijete treba poticati u gradnji samopouzdanje jer je to dugačak proces. ''Kad djeca imaju previše školskih i izvanškolskih aktivnosti, počnu preispitivati svoju sposobnost učenja novih vještina i osjećaju se kao da nisu dobra ni u čemu”, kaže dr. Kimberley. Najradije bi se povukla iz jedne od aktivnosti jer ne vidi napredak. Savršena je to prilika o osobnom rastu i lekciji da ništa ne ide preko noći, ali i o vlastitoj vrijednosti. Primijetiš li da određena aktivnost djetetu srozava samopouzdanje ili mu stvara osjećaj pritiska, razmislite o razgovoru s voditeljem aktivnosti. Ako ni to s vremenom ne upali, probaj naći adekvatno rješenje.

Psihičko stanje ipak je najvažnije i vidiš li da dijete 'kaska' za školskim obavezama zbog večernjih aktivnosti svakog dana, razmisli što je najbolje za njega u određenoj dobi. Školarac se ne bi trebao odricati igre, prijatelja ni odmicati od obitelji jer polazi tri različite aktivnosti.