Zašto Skandinavci svoje bebe ostavljaju vani na niskim temperaturama?

Parkirate kolica s djetetom ispred stakla kafića i bezbrižno ulazite u kafić bez djeteta, pijete kavu i čitate novine. Hm, teško za zamisliti, jer prvo što pada na pamet je da bi zbog ostavljanja bebe ispred kafića završili u novinama, policiji ili na razgovoru u Centru za socijalnu skrb.

U Skandinaviji, na hladnom sjeveru redovi kolica s bebama ispred kafića uobičajeni su prizori bez ikakve osude okoline. Maleni Šveđani, Finci, Norvežani, Danci otkako znaju za sebe spavaju na svježem zraku, na temperaturama do -15 stupnjeva Celzijevih. Spavanje u kolicima, primjerice ispred kafića ili na balkonu nije nikakav novi svjetski hir već praksa koja se prenosi s koljena na koljeno.

Skandinavci su u svježem zraku prepoznali mnogobrojne dobre stvari kojih se ne žele odreći, pa čak ni na vrlo niskim temperaturama. Zato što smatraju da:

Primjerice, u Finskoj Ministarstvo zdravstva svim majkama preporuča da bez obzira na godišnje doba, bebe spavaju u kolicima na svježem zraku. Nakon što beba navrši dva tjedna s njom se može početi izlaziti na svježi zrak i postepeno povećavati vrijeme provedeno vani. Ali, postoji jedno pravilo kojeg se svi moraju pridržavati. Bebe koje borave na svježem zraku moraju biti jako dobro obučene, zabundane u toplu vunenu odjeću. Obavezna je i topla vreća za spavanje bez koje se ne izlazi iz kuće.

Praksa spavanja u kolicima na svježem zraku nastavlja se i u jaslicama. Stoga, u Skandinaviji nije neuobičajeno vidjeti da odgojitelji/ce djecu ostavljaju vani dok oni/e u zatvorenom prostoru ispijaju čaj. Na sjeveru, i vrtići funkcioniraju na sličan način. Svaka prilika, bez obzira na niske temperature koristi se za boravak i igranje na zraku.