Zašto je dobro da se djeca dosađuju tijekom ljetnih praznika?

No stručnjaci kažu da dosada i ljenčarenje zapravo imaju niz pozitivnih učinaka na psiho-emocionalni razvoj djece. Stoga si nemojte stalno razbijati glavu smišljajući razne sadržaje za djecu i organizirane aktivnosti i pustite ih da jednostavno - bivaju. Na stranicama mentalfloss.com pronašli smo sedam dobrih razloga zašto je dosada dobra za vaše mališane.

Istraživanja pokazuju da iskustvo dosade može voditi do veće kreativnosti jer dozvoljava našem umu da "luta" i stvara razne nove ideje koje nisu strukturirane. Studije pokazuju da djeca koja ne provode vrijeme pred ekranima koji nude gotove koncepte i ideje, postižu bolje rezultate na testovima maštovitosti i kreativnosti.

Kada im je dosadno, djeca će u jednom trenutku početi razmišljati kako da si sami ispune vrijeme. Razmišljat će što vole raditi, kako to vole raditi i baciti se samostalno u aktivnosti. Dovoljno je da ih roditelji samo malo potaknu u tom smjeru, umjesto da im oni osmišljavaju aktivnosti.

Rješavanje problema ključna je vještina za dobar život. Ono podrazumijeva i donošenje odluka i posljedica koje te odluke imaju, pa je dosada također moćni alat u kojem djeca mogu naučiti i odlučiti riješiti problem dosade. A riješit će ga tako da odluče što žele raditi sa svojim vremenom, svojim interesima i sposobnostima. Djeca će naučiti da je dosada stanje koje je u potpunosti u njihovoj kontroli i potom će donositi konstruktivna rješenja umjesto da se osjećaju oko toga bespomoćno ili ljuto (kao u nekim drugim situacijama nad kojima nemaju kontrolu).

U studiji iz 2012. objavljenoj u stručnoj publikaciji Perspectives on Psychological Science stručnjaci su definirali fenomen dosade kao: "Stanje u središtu kojeg je želja da budemo u interakciji sa svijetom oko sebe ili nekom misaonom aktivnošću, a za to nam je potrebna pažnja". Ako to nismo sposobni napraviti, javlja se frustracija i neugodno stanje koje nazivamo - dosada. No upravo zbog gore opisane potrebe, djeca će u dosadnim situacijama tražiti neka nova iskustva i iskušavati neke nove zanimacije i stvari.

Dosada kod djece koja su po temperamentu otvorenija i prilagodljivija može potaknuti više društvenih interakcija, odnosno sklapanje novih prijateljstva. Dijete kojem je dosadno zapravo traži promjenu i nove stimulacije, a to ponekad može tražiti u drugima. Drugim riječima, dosada može potaknuti dijete da izađe iz kuće i bude društvenije te da se zabavlja kroz nove aktivnosti u odnosu na one koje ima kod kuće. Kad se nema što raditi, igranje s prijateljicom iz drugog ulaza ili s mlađim bratom, može se činiti kao dobra ideja.

U školi i kod kuće od djece se očekuje da sudjeluju u nizu aktivnosti koje nisu nužno u sferi njihovih interesa. Kada im se oslobodi vrijeme i prostor, neka djeca će otkrivati što doista vole raditi i što ih jako zanima. Djeca, baš kao i odrasli, trebaju dosadu i situaciju u kojoj će se sve utišati i usporiti kako bi mogli čuti sebe i počeli si organizirati aktivnosti bez ikakvih uputa od strane odraslih.

Istraživanja su pokazala da kada im je dosadno, odrasli često razmišljaju o smislu života, a to ih potiče na plemenite odluke i aktivnosti. Odlučuju pomagati drugim ljudima, donirati, pomagati životinjama, volontirati i slično. Iako ista istraživanja nisu provedena kod djece, nema razloga ne vjerovati da i maleni mogu doći do plemeniti ideja kada imaju slobodnog vremena. Tako će se neki uhvatiti gradnje kućice za ptice, drugi će pomagati baki, treći će donirati svoje igračke siromašnoj djeci i slično.