Većina zdrave dojenčadi dobiva sve potrebne hranjive sastojke s majčinim mlijekom ili mliječnom hranom. U ispitivanjima udruženja pedijatara utvrđeno je da je rizik od nedostatka vitamina D kod dojenčadi i djece povećan, a najproblematičniji je za djecu do treće godine života. Dojenčadi i djeci savjetuje se dodavanje vitamina D u prehranu.
Vitamin D spada u grupu vitamina koji su topljivi u mastima. Vitamin D nije bez razloga poznat kao sunčani vitamin. Naime u našoj koži proizvodi se uz djelovanje sunčevih zraka. No prisutan je u određenoj hrani, kao što su meso, ulje jetre masnih riba i obogaćeno mlijeko ili sokovi, ali u premalim količinama da bi se dovoljna količina unijela u tijelo samo prehranom.
Zašto je vitamin D važan?
Vjerojatno vam je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, iznimno je učinkovit za imunološki sustav i mišiće. Brojna istraživanja pokazala su da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja karcinoma, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
Zbog rasta i razvoja, nedostatak vitamina D najčešći je kod djece, naročito mlađe od tri godine. Kod novorođenčadi je status vitamina D vrlo uvjetovan vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Glavni su razlozi nedostatka vitamina D kod dojenčadi prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju razmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opekotina, mala izloženost suncu.
Kod sve dojenčadi i djece povećan je rizik od nedostatka vitamina D, a posebno su rizične ove skupine: djeca koja su kratko i rijetko izložena suncu (koja većinu vremena proborave u zatvorenim prostorijama i tijelo im je uglavnom prekriveno odjećom), djeca koja su dugo dojena – do kasnog razdoblja dojenja – i ne dobivaju dodatak vitamina D, djeca s nekim kroničnim bolestima i tamnoputa djeca.
Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku. Danas se upravo vitamin D dodaje mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo malo vitamina D.
Što sami možemo učiniti
Teoretski bi se ljeti, pri odgovarajućoj izloženosti sunčevoj svjetlosti, vitamin D mogao dovoljno proizvesti u koži za cijelu zimu jer se višak može pohraniti u masne zalihe, odakle se po potrebi može izlučivati.
U dva ljetna tjedna tijekom odmora na moru nažalost ne možemo proizvesti dovoljno zaliha za cijelu godinu. Osim toga, kod nekih skupina potreban je poseban oprez pri zaštiti od sunca. Dojenčad i djeca u pravilu se ne izlažu vrućem ljetnom suncu, a ako se i izlažu, treba ih namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom, obući im odjeću dugih rukava i pokriti im glavu. Na taj se način praktično u potpunosti zaustavlja proizvodnja vitamina D koji je ključan za zdrav razvoj djece.
Udruženja pedijatara trenutačno preporučuju da se prehrani djece do navršene 1. godine dodaje 400 IU (međunarodne jedinice) vitamina D dnevno, što odgovara 10 µg, a prehrani tinejdžera od 400 do 1000 IU na dan. Također se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku uljnih suspenzija jer na taj način ne treba uzimati dodatke koji utječu na stabilnost vitamina D i koji mogu uzrokovati alergijske reakcije.
Osim vitamina D, WAYA D3 kapi sadrže i probiotičku kulturu Lactobacillus rhamnosus GG za uravnoteženu probavu. Pročitajte više o vitaminu D.