Najčešće se javlja kod raznih infekcija i zapravo je prirodni odgovor tijela na upalne ili neke druge procese. Kada dijete dobije temperaturu, roditelji ne mogu ostati bezbrižni i smireni, a neki odmah paničare, trče liječniku, traže antibiotik ili neki drugi lijek za snižavanje temperature, boje se napadaja i trajnih oštećenja o kojima su čitali na internetu. No koja je prava istina o temperaturi tijela i kako pravilno postupiti ukoliko je ona povišena?
Prije svega trebamo definirati i razlikovati pojmove. O vrućici ili fibri govorimo kada je tjelesna temperatura viša od 38 C. Sve što je ispod te brojke nazivamo povišenom tjelesnom temperaturom.
Vrućica nije bolest sama po sebi već fiziološki odgovor koji ima pozitivne učinke u borbi organizma protiv infekcija. U mozgu svake osobe, pa tako i djeteta, nalazi se tzv. unutarnji termostat koji sprječava preveliki rast tjelesne temperature. Kod visoke temperature mnoge se bakterije i virusi ne mogu razmnožavati, a imunološki sustav tada dobiva poticaj da se bori protiv infekcije. Svaki liječnik kazat će vam da je visoka temperatura zapravo naš prijatelj kada smo bolesni.
Jedini slučajevi u kojima ovo ne vrijedi su: kada je dijete mlađe od tri mjeseca, kada dijete ima hipertermiju jer se nalazi u izuzetno vrućem okruženju (npr. vrućem automobilu) ili ako dijete ima neurološko stanje koje onemogućava njegovu organizmu da pravilno odgovori na vrućicu. Većina vrućica povlači se za otprilike pet dana, a ako potraje duže, svakako je potrebno posjetiti pedijatra.
Najveći broj posjeta pedijatru, prema nekim procjenama čak trećina, događa se zbog povišene temperature ili vrućice.
Nekada, stotinama godina unatrag, dugotrajna vrućica se kod djece "liječila" hladnim oblogama, pijavicama, raznim čajevima (vrbina kora, stolisnik). I danas mnogi roditelji pribjegavaju oblogama, tuširanju u mlakoj vodi, zamotavanju i preznojavanju, pijenju puno tekućine i sličnim prirodnim postupcima.
Neki drugi pak su skloniji raznim lijekovima, bilo u vidu šumećih tableta, čepića, sirupa, praška i običnih tableta. U njima se najčešće nalazi acetaminofen, odnosno paracetamol koji ima funkciju snižavanja temperature.
Trebamo li snižavati tjelesnu temperaturu?
Povišenje tjelesne temperature uzrokuju pirogeni. To su tvari koje proizvode bijele krvne stanice (makrofagi) kada dođu u kontakt s određenim virusima i bakterijama. Pirogeni krvlju putuju do mozga, točnije do hipotalamusa koji regulira tjelesnu temperaturu. Pirogeni kažu mozgu da povisi temperaturu, a drugim bijelim krvnim zrncima da se pripreme na borbu protiv bakterija ili virusa uzročnika infekcije. Stoga je jedna od uloga vrućice da uništi određene bakterije i viruse osjetljive na visoku temperaturu. Zašto bi onda uopće željeli snižavati temperaturu ako nam ona pomaže u ozdravljenju?
To je debata koja se još uvijek vodi. Posebno kad su djeca u pitanju. trenutno stajalište medicinske struke je da temperaturu treba smanjiti, posebno ako se približava 40 C.
Ako tjelesnu temperaturu snižavamo lijekovima, posebno trebamo paziti na njihovo doziranje. Isto tako, tijekom noći nije dobro buditi dijete i snižavati mu temperaturu, jer se tada organizam najlakše bori protiv infekcije, u tzv. terapeutskom snu.
I sve više pedijatara savjetuje izbjegavanje lijekova, posebno ako unatoč vrućici dijete dobro funkcionira. Ako je dijete bezvoljno, bez energije, slabo, mlitavo, ne jede i slično, snizite mu temperaturu na način kako vam je to savjetovao pedijatar. Tu se posebno misli na dozu u skladu s dobi i kilogramima djeteta.
Ako dijete ima vrućicu, ne ponaša se normalno, ima osip ili osjeća bol, svakako ga odmah odvedite pedijatru! Isto vrijedi i ako dijete ima bilo koju ozbiljnu, već prije dijagnosticiranu bolest.