Nedavno je otkriveno da majčino mlijeko između ostalih važnih nutrijenata, sadrži i - probiotike.

Probiotici su zajednički naziv za sve žive mikroorganizme koji se nalaze u našim crijevima i pozitivno djeluju na čitav niz povezanih sustava u organizmu od kojih je možda najvažniji - imunološki odgovor. Prihvaćena definicija probiotika je ona kojom se probiotici klasificiraju kao „živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u adekvatnim količinama, pružaju zdravstvenu korist osobi koja ih uzima kao dodatak prehrani ili kao integrator".

Revolucionarno otkriće da majčino mlijeko sadrži probiotike još je više učvrstilo spoznaje o važnosti obogaćivanja mliječnih pripravaka za dojenčad probioticima. Iako se sastav i vrijednost majčinog mlijeka i mliječnih pripravaka ne može uspoređivati, prilikom odabira formule za dojenče, majke koje ne mogu dojiti ili koje uz dojenje koriste i pripravke, mogu birati između pripravaka koji sadrže ili ne sadrže dodane probiotike.

Pedijatri obično preporučuju formule koje oponašaju idealnu prirodnu ishranu, odnosno majčino mlijeko, pa tako i one formule koje sadrže probiotike. Probiotici se dodaju mliječnim pripravcima i formulama za dojenčad kako bi blagotvorno djelovali na ravnotežu njihove crijevne mikroflore. Naime, kod djece rođene u terminu, dojenje potiče razvoj mikroflore koja pretežito sadrži bakterije iz roda Bifidobacterium . Nasuprot njima, novorođene bebe koje se hrane adaptiranim mlijekom bez dodanih probiotika obično razvijaju mikroflore koje su drugačije, te uz bifidobakterije sadrže i veće količine bakterija Clostridium perfringens, Escherichia coli i Bacteroides.

Primjena probiotika pokazala se sigurnom i učinkovitom pomoći kod brojnih gastrointestinalnih tegoba od najranije životne dobi. Najčešće se ističe blagotvoran učinak na prevenciju i terapiju infektivnih proljeva i poboljšan rast dojenčadi mlađe od 6 mjeseci. Poznat je učinak i na prevenciju proljeva izazvanog antibioticima, nekrotizirajućeg enterokolitisa, dojenačkih kolika te prevencije infekcija respiratornog sustava kao i bolničkih infekcija. Također, pokazalo se da je učinak ovisan o dozi (posebice kad je riječ o utjecaju na trajanje diareje) te o vrsti, odnosno soju koji se koristi.

U ishrani dojenčadi posebno je zanimljiv soj Bifidobacterium lactis, probiotik koji se nalazi u primjeni u dojenačkim mliječnim pripravcima već više od 20 godina u više od 30 zemalja. Sa spomenutim sojem provedene su brojne znanstvene studije s povoljnim ishodima na zdravlje, a do sada nije utvrđen niti jedan slučaj štetnog djelovanja. Pored njega ističe se i Lactobaccillus reuteri.

Nije svejedno koje probiotičke bakterije se koriste u ishrani dojenčadi. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge neistražene sojeve.

Kao što je već spomenuto, bakterije iz roda Bifidobacterium najzastupljenije su u crijevnoj mikroflori dojene dojenčadi. Studije koje su proučavale utjecaj Bifidobacterium lactis na imunitet pokazale su smanjen broj febrilnih epizoda (povišene temperature), smanjenje učestalosti primjene antibiotika kao i učestalosti upale uha te manji ukupni broj dana koje je dijete bilo bolesno u one djece koja su primala dojenački mliječni proizvod obogaćen s probiotikom. Zabilježena je i manja učestalost i kraće trajanje infekcije rotavirusom.

Primjena Bifidobacterium lactis pokazala se korisnom i kod smanjenja učestalosti i trajanja proljeva, bilo da se radi o infektivnim proljevima ili proljevima izazvanim terapijom antibioticima – i u hospitalizirane djece i u djece u vrtićima.

Postoje brojni dokazi koji ukazuju na razlike u sastavu crijevne mikroflore u djece koja su u riziku od razvoja atopijskih bolesti. Čini se da su djeca koja imaju više bifidobakterija u sastavu crijevne mikroflore donekle zaštićena od razvoja alergija. Naime, bifidobakterije moduliraju imunološki odgovor u crijevu i utječu na „utišavanje“ pojačanog (alergijskog) odgovora. Temeljem tih spoznaja može biti od koristi primjena B.lactis u smislu prevencije i potporne terapije alergija u djece.

Hranu, dodatke, formulu obogaćenu bifidobakterijama djetetu posebno osigurajte tijekom antibiotske terapije, u vrijeme kada vladaju rotavirusi u kolektivima – vrtićima. Roditelji čija djeca nisu dojena svakako se savjetuje da izaberu proizvod s provjerenim probiotikom, tipa Bifidus tj. Bifidobacterium lactis ili u posebnim slučajevima i Lactobacillus reuteri.