Nije nikakva tajna da Hrvati vole i cijene dobru hranu, posebno onu domaću i spravljenu po tradicionalnim receptima Uglavnom da bi se svakakve delicije našle na stolovima, ne čekaju se nužno posebne prigode ili blagdani. Iako su blagdani, posebno božićni blagdani ipak posebni kada se već sukladno tradiciji u određenom dijelu zemlje na jelovniku nađe ili mora naći i određena hrana.
Pripreme za božićnu gozbu uglavnom počinju i danima prije, posebno kada je riječ o pečenju kolača. Prvo su na redu za pečenje suhi kolačići, pa kako se bliži badnji dan slijedi i priprema onih kremastijih kako bi se što dulje održali i bili svježi.
Jedan od nezaobilaznih običaja koji nema veze s hranom je sadnja božićne pšenice, koja se uglavnom sije u malu posudicu na dan Sv.Lucije (13.prosinca), a kasnije se stavlja u božićne jaslice. Simbolika sadnje pšenice je u vjerovanju u uspješnost i plodnost nove godine ako pšenica lijepo nikne i zazeleni se do Božića. Uz sadnju pšenice, najveća je tradicija dakako kičenje božićna drvca u krugu obitelji.
Za Hrvate veliki je dan već i Badnjak, odnosno dan prije Božića. Već taj dan započinje brojnim posebnim delicijama na stolu, a u većini zemlje priprema se riblji specijalitet, počesto je na stolovima bakalar, dok u unutrašnjosti ipak prevladava riječna riba koja se najčešće priprema kao "fiš paprikaš", posebno u Slavoniji. Ali zajedničko cijeloj zemlji je konzumacija ribe i proizvoda od ribe. Tek navečer u zajedničkom obiteljskom iščekivanju Božića dolazi i do večere koja nije riblja, iako nije pravilo u cijeloj zemlji. No, svima je zajedničko iščekivanje dolaska Božića te počesto i odlazak u crkvu na polnoćku.
Božićna gozba uglavnom započinje finom domaćom juhicom, a pečenka je nezaobilazno glavno jelo, a najčešće je to: purica, patka, pa čak i guska. Najčešći prilog pernatim pečenkama su tradicionalni mlinci, pa je zapravo i jedno od najčešćih blagdanskih jela upravo purica s mlincima. Ako na stolu nije pernata pečenka onda je svinjsko pečenje ili janjetina.
Od tradicionalnih jela tu je svakako i sarma, iako se ona nešto rjeđe nalazi na božićnom stolu, već je češći gost na novogodišnjem stolu, ili negdje u periodu između praznika Božića i Nove godine.
Francuska salata nezaobilazna je gotovo u svakom kućanstvu tijekom božićnih blagdana, ali i onih novogodišnjih.
Ono što je cijeloj zemlji zajedničko svakako su hladne plate ili popularni "naresci" koji se sastoje uglavnom od pršuta, šunke, domaćih kobasica, špeka, kulena, te raznih sireva. Uglavnom svakakvih delicija koje su se brižno pripremale tijekom cijele godine. Sve se poslužuje uz domaći kruh, ajvar, papriku i ostalu domaću zimnicu. Odlično i brzo kada stignu gosti, ali i za "prigristi" u pauzi između pečenja i sarme.
Od slatkih delicija tu su svakako fritule koje se više peku u Dalmaciji, nešto manje u unutrašnjosti, dok je orahnjača i makovnjača ipak više prirasla srcu stanovnika unutrašnjosti. Nezaobilazne su tu Vanil-kiflice, razni mali sitni božićni kolačići, medenjaci, ali i štrudle te kroštule koje se uglavnom tradicionalno peku u južnoj Dalmaciji.
Sretni blagdani se uglavnom nazdravljaju uz domaće vino ili rakiju, a sve to nosi izvorne tradicionalne okuse iz kraja kojeg dolazi.