Kada dođemo na poslovni sastanak, razgovor za posao ili među grupu ljudi koje ne poznajemo, oko 90% prvog dojma i mišljenja o nama oni će kreirati na temelju našeg izgleda i neverbalne komunikacije u prvim sekundama susreta. Neverbalna komunikacija i njezino "čitanje" iznimno je važno i u našim privatnim odnosima s dragim ljudima te u socijalizaciji općenito.
Ona se uči u djetinjstvu, baš kao i empatija, bonton ili pismenost. No okolina u kojoj odrastaju naši mališani jedinstvena je kao ni jedna u prošlosti i dramatično utječe na njihov i naš život, zahvaljujući tehnologiji koja mijenja našu svakodnevicu, društvene odnose među ljudima i naš mozak.
Prema ispitivanju Istraživačkog centra za pamćenje i starenje Sveučilišta u Kaliforniji, tehnologija mijenja naš mozak što je posebno važno za našu djecu - "digitalne urođenike" koji su rođeni u svijetu laptopa, tableta, mobitela, twitanja i Facebooka. Djeci se često predbacuje da previše vremena troše na korištenje te tehnologije, a premalo na dirketne društvene kontakte u stvarnom svijetu.
Znanstvenici tek istražuju fenomene vezane uz utjecaj tehnologije na mlade generacije te su otkrili da dnevna izloženost računalima, pametnim telefonima, video igricama, internetskim stranicama i tražilicama i sl. stimulira promjenu moždanih stanica i oslobađanje neurotransmitera, čime se doslovno ojačavaju novi moždani putevi, a oslabljuju neki stari.
Postoji i stvarna vrijednost u novim moždanim krugovima: naša djeca razvijaju i ojačavaju sposobnost bržeg reagiranja na vizualnu stimulaciju i prerađivanja velike količine informacija te izdvajanja bitnog od nebitnog.
No istovremeno dok mozak djece razvija nove kapacitete za online socijalizaciju, moždani krugovi zaduženi za komunikaciju jedan-na-jedan počinju atrofirati, odnosno kržljati. Posljedica toga je da djeca (i sljedeća generacija radnika) gube sposobnost čitanja neverbalne komunikacije, što bi im moglo stvarati probleme u njihovoj okolini.