Roditelji jako dobro znaju koliko se djeci ponekad teško ujutro probuditi te ona često prigovaraju da im je prerano, a na njihovu stranu sada staje i znanost s najnovijim istraživanjima. Britanski stručnjaci tvrde da bi nastava trebala početi kasnije, jer se djeci uskraćuje toliko potrebni san u fazi intenzivnog rasta i razvoja.
Profesor sa Sveučilišta u Oxfordu, Paul Kelly, koji surađuje s profesorima prestižnog Sveučilišta u Harvardu, nedavno je izjavio kako bi djeca starosti od 8 do 10 godina trebala s nastavom započeti u 8.30, a 16-godišnjaci tek u 10.00 sati ujutro. Razlog su precizne kalkulacije objavljene u njegovoj studiji koje pokazuju kako učenici u Britaniji izgube oko 10 sati sna tjedno.
Kronični nedostatak sna jedan je od glavnih faktora za razvoj mnogih ozbiljnih bolesti, od dijabetesa i pretilosti do depresije, anksioznosti, srčanih bolesti poput visokog krvnog tlaka i udara. Prvi znakovi kroničnog umora kod djece najčešće su vrtoglavice, glavobolja, potištenost, manjak koncentracije i loše ocjene u školi.
Koliko sna je potrebno različitim dobnim skupinama djece? Prema izračunu Američke nacionalne fondacije za pitanja spavanja raspored je sljedeći:
0 - 3 mjeseca: 14 do 17 sati dnevno 4 - 11 mjeseci: 12 do 15 sati dnevno 1 - 2 godine: 11 do 14 sati dnevno 3 - 5 godina: 10 do 13 sati dnevno 6 - 13 godina: 9 do 11 sati dnevno 14 - 17 godina: 8 do 10 sati dnevno 18 - 25 godina: 7 do 9 sati dnevno 26 - 64 godine: 7 do 9 sati dnevno 65+: 7 do 8 sati dnevno
Prof. Kelly želi pokrenuti TeenSleep projekt testiranja u Britaniji u kojem bi se različite grupe djece slalO u školu u različito vrijeme kako bi se pronašao optimalan termin za početak nastave za svaku dobnu skupinu. Posebno je zabrinut za tinejdžere jer neke studije pokazuju kako 8 od 10 tinejdžera pati od nedostatka sna, što u kombinaciji s fiziološkim pubertetskim promjenama itekako djeluje na njihove emocije, koncentraciju, memoriju i sveukupni fizički razvoj.
Učitelji u načelu nemaju ništa protiv da se početak nastave pomakne na, primjerice, 8.30 ili 9.00, ali svojevrsni otpor pružaju roditelji koji žele da njihova djeca počnu s nastavom ranije i završe ranije kako bi poslije podne mogli sudjelovati u izvanškolskim aktivnostima i predvečer imali vremena za druženje s obitelji i slobodno igranje.
Neki stručnjaci, poput dr. Ramanathana Iyera koji se ovim pitanjem intenzivno bavi u Indiji, smatraju da je rješenje u poboljšanju takozvane higijene spavanja na kojoj trebaju zajedno raditi učitelji i roditelji. To bi značilo da treba učiti djecu da navečer ne gledaju TV i da se ne igraju na mobitelima, već da najkasnije idu spavati u 20.30 ili 21.00 sat. Uz potrebnih 9 do 10 sati sna, trebali bi se bez problema ujutro probuditi u 6.00, 6.30 ili 7.00 sati. Naime, kod gledanja u ekran prije spavanja može doći do upijanja jake svjetlosti u mrežnicu što inhibira proizvodnju melatononina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti.