Dok neka djeca s nestrpljenjem iščekuju nove radne zadatke, druženje s prijateljima iz razreda i općenito odlazak u školu, neka će promjenu rutine sa svim što ona donosi doživjeti stresno. Glavni zadatak roditelja u ovom periodu jest pokušati prepoznati znakove stresa i pomoći djetetu da se nosi s novonastalom situacijom.
Zabrinjavajući znakovi stresa „Djeca obično ne govore roditeljima da ih nešto muči“, kaže psihijatrica dr. Shimi Kang za CBC i dodaje, „umjesto toga, svjesno ili nesvjesno pokazuju psihičke simptome poput glavobolje, trbobolje, umora i općenito se loše osjećaju.“ Dijete će tako primjerice reći da ga boli trbuh kad osjeti nemir u trbuhu, no često je riječ o „boli“ koja nije abdominalne prirode. Na roditelju je da pokuša razgovorom otkriti kako se točno dijete osjeća i zašto, te je li ta bol manifestacija neke vrste proživljenog stresa u školi.
Odbijanje odlaska u školu očiti je znak da je dijete tjeskobno i zabrinuto zbog nečega što se događa u školi, ističe dr. Khan. Katkada dijete odbija i svaki razgovor o školi, što je još alarmantnije. Ako je školarac razdražljiv, osjetljiv, ljutit, mrzovoljan i hirovit, sjetite se da bi razlog mogla biti škola. Ostali psihički znakovi su zbunjenost i loša koncentracija.
Zadatak svakog roditelja je da zaštiti dijete i prepozna zabrinjavajuće znakove stresa, no pri tom valja voditi računa da dijete ne smije rasti pod staklenim zvonom, izolirano od svijeta. Dr. Khan ističe da je određena doza stresa u životu poželjna kako za odrasle tako i za djecu.
Dobar san – najbolji recept protiv stresa Dobar san temelj je fizičkog i psihičkog zdravlja i samim time najbolji recept protiv stresa, ističe dr. Khan. Prvi znakovi neispavanosti su problemi u ponašanju, nefokusiranost, razdražljivost, tuga i ljutitost. Predškolci bi trebali spavati najmanje 12 sati, a školarci deset sati dnevno. Iako je to mnogo lakše reći nego se toga pridržavati, dr. Khan preporučuje roditeljima da se već nekoliko dana prije početka škole drže rutine spavanja kao da je počela škola kako bi djeca polagano ušla u novi ritam.
Uravnoteženi obroci, vježbanje i duboko disanje Dobar san je odličan početak, no redoviti obroci, uzimanje tekućine i fizička aktivnost također mogu uvelike smanjiti stres. Kao što je svima poznato, doručak je najvažniji dnevni obrok i djeca ga nikako ne bi smjela preskakati. Uz kvalitetne obroke i tjelovježbu, Dr. Khan ističe i neizmjernu važnost dubokog disanja. Kontrolirano disanje dobar je alat za smanjivanje stresa u svakoj situaciji, i svaki bi roditelj trebao savladati nekoliko najjednostavnijih tehnika kako bi mogao poučiti svoje dijete. Pravilnim dubokim udisajima i izdisajima receptori iz pluća šalju poruku mozgu da smo u redu.
Stvorite pozitivno ozračje Nakon što su primijenili najvažnije alate za redukciju stresa, dr. Khan savjetuje roditeljima da unesu malo vedrine, optimizma i uzbuđenja u cijelu priču oko povratka u školu. Koncentrirajte se na pozitivne aspekte učenja, na bogatstvo koje im donose nove školske pustolovine, na ponovni susret s prijateljima... „Ljudi reagiraju na okolinu: ako je okruženje negativno i stresno, upit će to raspoloženje; ako je pozitivno i optimistično, pokupit će optimizam poput spužve“, veli dr. Khan.
Osigurajte im pauze, odmak od obveza Djeci valja osigurati male dnevne pauze kako bi se mogla odmaknuti od obveza. Bez trenutaka kada mogu nesmetano promatrati i razmišljati ili samo duboko disati, djeca mogu osjetiti snažan pritisak. Dr. Khan savjetuje roditeljima da ne čine sljedeće: Ne pretjerujte s rasporedom: Iako su rasporedi često jako dobra stvar, ne pretjerujte s planiranjem, posebice u razdoblju nakon praznika dok se djeca malo ne uhodaju. Ne pretjerujte s uputama: Roditelji imaju potrebu uskočiti i riješiti problem umjesto djeteta, no djeca mogu i sama riješiti svoje probleme. Vaše je da im pomognete, da im budete oslonac, a ne da im stalno govorite što da čine. Ne pretjerujte sa zaštitom: Ne budite previše zaštitnički raspoloženi. Sjetite se da su djeca stvorena da uče «metodom pokušaja i pogrešaka».
Ne upravljajte nego vodite Iako treba znati baratati svim oruđem koje može umanjiti stres, djecu ne smijemo pretjerano štititi. „Djeca moraju doživjeti svijet oko sebe, pa tako i probleme koje im taj svijet donosi“, kaže dr. Khan. Ona preporučuje roditeljima da pitaju dijete o čemu razmišlja. Saslušajte svog školarca bez osuda i zatim ga pitajte smijete li mu dati savjet.
Što učiniti ako dijete kreće u novu školu Kako biste umanjili stres zbog pohađanja nove škole, omogućite djetetu da svakodnevno podijeli s obitelji svoje impresije i osjećaje o novoj okolini, dobre i loše. I dajte mu do znanja da je u redu da govori o tome. Čak i ako dijete odbija ići u novu školu, ako pokažete razumijevanje i suosjećanje, veća je mogućnost da se dijete otvori. Tada nastupa roditelj sa svojim prijedlozima poput: „Jesi vidio/vidjela da ova škola ima ovo, to bi ti se moglo svidjeti.“ S vremenom će vidjeti da ste njegov saveznik i da mu želite samo najbolje.