S dolaskom bebe na svijet mijenjaju se razni prioriteti pa tako jedan od glavnih postaje koliko je učestala i kakve je boje stolica tek rođene bebice. Ako je stolica uredna, a boja odgovarajuća, nema bolje vijesti za roditelje. Boja i tekstura stolice mnogo govore o zdravstvenom stanju bebe. Ako je odgovarajuće boje i teksture daje nam do znanja da je beba sita, zadovoljna i da joj se uredno uspostavio probavni sustav. Ako izostaje i po nekoliko dana, kod dojenih beba to ne mora značiti ništa loše, ukoliko beba uredno dobiva na težini.
Stolica kod novorođenčeta
Prvih nekoliko dana nakon rođenja, novorođenče izbacuje tzv. mekonijsku stolicu. Mekonijska stolica je tamno zelene do crne boje i ljepljive je teksture. Sastoji se od sluzi i plodne vode te svega što je beba probavljala kada se nalazila u maternici. Mekonijsku stolicu ponekad je malo teže pobrisati, no ona je dobar znak da su crijeva uspostavila svoju funkciju.
Kako bi znali kakva je stolica kod bebe normalna najvažnije je zapitati se:
- koliko je beba stara
- da li je isključivo dojena
- da li je isključivo hranjena adaptiranim mlijekom
- da li je započeta dohrana
Stolica kod bebe koja je isključivo dojena
Kolostrum, prvo majčino mlijeko koje beba posiše djeluje kao prirodni laksativ na bebina crijeva, odnosno pomaže kod izbacivanja ljepljive mekonijske stolice. Nakon što se uspostavi dojenje, otprilike nakon tri dana, boja i oblik bebine stolice počinje se mijenjati. Boja postaje svjetlija te varira od smeđe do žute, a tekstura je mekana sa zrnatim komadićima. U prvim tjednima života bebe obično istiskuju stolicu za vrijeme hranjenja ili netom nakon. Prosječno bebe te dobi imaju stolicu četiri puta dnevno. Ta brojka se polagano smanjuje nakon nekoliko tjedana života kako se uspostavlja funkcija crijeva i njihova rutina. Nakon uspostavljanja rutine, nije neobično da beba ima stolicu svaki dan u otprilike isto vrijeme. No, isto tako posve je normalno da dojene bebe nemaju stolicu i po nekoliko dana, pa čak i od sedam do deset dana. To se ne smatra problemom dokle je stolica mekana i beba nema problema s istiskivanjem te uredno dobiva na težini.
Stolica kod isključivo dojene bebe mijenja se kada započne s dohranom i kada se ne osjeća dobro, odnosno kada pokazuje znakove bolesti.
Stolica kod bebe koja je hranjena isključivo adaptiranim mlijekom
Ako je beba hranjena na bočicu adaptiranim mlijekom, njezina stolica očekivano je nešto drugačija od one isključivo dojene bebe. Tekstura stolice bebe hranjene adaptiranim mlijekom podsjeća po tvrdoći i konzistenciji na pastu za zube. Stolica nakon adaptiranog mlijeka je tvrđa zato što adaptirano mlijeko ne može biti probavljeno i u potpunosti razgrađeno kao majčino. Također je i tamnije boje i intenzivnijeg mirisa. Boja može varirati od žute do smeđe, no učestala je i maslinasto zelena kao rezultat pojedinih vrsta adaptiranog mlijeka. Bebe hranjene adaptiranim mlijekom češće mogu patiti od zatvora.
Ako je došlo do promjene vrste i proizvođača adaptiranog mlijeka važno je obratiti pozornost na izgled i učestalost stolice, jer može postati mekša i redovitija, ali efekt može biti i upravo suprotan.
Ako uz dojenje uvodite i adaptirano mlijeko ili u potpunosti iz dojenja prelazite na adaptirano mlijeko, učinite to polako i postepeno, idealno u periodu od nekoliko tjedana. Tako će bebino tijelo, odnosno probavni sustav, imati dovoljno vremena da se prilagodi na novu vrstu hrane i izbjeći konstipacija odnosno zatvor.
Stolica kod bebe kod koje je započeta dohrana
Stolica s početkom dohrane dramatično se mijenja izgledom, teksturom i mirisom. Uvođenje dohrane velika je stvar za maleni organizam i crijeva koja se moraju priviknuti na baš svaku novu namirnicu koja se unosi u tijelo. Kako mjeseci prolaze, a hrana postaje raznovrsnija tako i stolica postaje čvršća, tamnija i intenzivnog mirisa, kao i kod odraslih.
Kakva je stolica za vrijeme proljeva i probavnih smetnji?
O proljevu se govori kad je stolica vrlo rijetka, česta i neočekivana. Ako bebu dojite, manje je vjerojatno da će imati proljevastu stolicu, a razlog je majčino mlijeko koje pomaže spriječiti razvoj bakterija koje ga uzrokuju. Bebe hranjene adaptiranim mlijeko podložnije su proljevu, stoga je izrazito važno redovito sterilizirati bočicu i redovito prati ruke.
Ako je beba hranjena isključivo adaptiranim mlijekom, proljev također može biti reakcija na određenu vrstu mlijeka koje ne odgovara njezinu probavnom sustavu. Kod promjene vrste adaptiranog mlijeka važno se posavjetovati s liječnikom.
Proljevasta i mekana stolica može također biti i znak rasta zubića, no nikako se simptomi izlaska zubića ne smiju poistovjetiti s proljevastom stolicom. Razlozi zato mogu biti različiti, a infekciju i virozu svakako se ne smije isključiti. Upravo kod viroze treba biti izrazito oprezan jer može izazvati dehidraciju. Ako je beba imala više od 6 proljevastih stolica u 24 sata potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Kakva je stolica za vrijeme zatvora?
Kada imaju problema s istiskivanjem stolice, mnoga djeca se zacrvene i snažno tišću. I to je posve normalno. Zatvor odnosno vrlo neredovita stolica očita je i na sam pogled na dijete koje ima problema s istiskivanjem i kada stolica izostane nekoliko dana. Znak zatvora je izrazito sitna i tvrda stolica, veličine gumba ili opet veća i tvrda. Ako je beba uznemirena i plače kod istiskivanja te ako joj je trbuščić tvrd na dodir, to je također znak zatvora. Ako u stolici ima tragova krvi oni također upućuju na tvrdu stolicu i zatvor. Tragovi krvi nastaju kod puknuća sitnih kapilara uzrokovanih tvrdom stolicom.
Tvrda stolica i zatvor učestaliji su kod djece hranjene adaptiranim mlijekom. Osim toga, pretvrda stolica ponekad nastaje i kod neuravnoteženog pripremanja adaptiranog mlijeka, odnosno korištenja previše mliječnog praha, a premalo vode. Važno je pratiti uputstva na kutiji ili savjete liječnika.
Osim toga, zatvor može nastati i zbog: bolesti, dehidracije, promjene u vrsti prehrane i lijekova. Kako bi se spriječio i na vrijeme otklonio, važno se konzultirati s liječnikom.