Mjerenje nuhalnog nabora vrši se putem redovne kontrole ultrazvukom, a rezultat mjerenja može ukazivati na određene kromosomne abnormalnosti poput Downova sindroma i na urođene srčane mane.
Pregled odnosno mjerenje nuhalnog nabora mjeri prostor u stražnjem dijelu bebina vrata. Bebe kod kojih je nuhalni nabor povećan, obično u tom prostoru u prvom tromjesečju trudnoće sakupljaju više tekućine što ukazuje na određene abnormalnosti, a povećana količina tekućine utječe na uvećanje tog dijela vrata odnosno povećan nuhalni nabor. Pregled nuhalnog nabora ultrazvukom nije invazivna metoda, odnosno nije opasan za bebu ili trudnicu.
Najtočnije mjerenje nuhalnog nabora provodi se između 11. i 14. tjedna trudnoće, jer u tom periodu bebin vrat je najbolje vidljiv ultrazvukom. Pregled nuhalnog nabora uglavnom se provodi u sklopu redovite ultrazvučne kontrole trudnice, a dodatno se provodi i ako se trudnica odluči za test kombiniranog probira i/ili ostale krvne pretrage koje se mogu provesti.
Kao i ostale pretrage sličnog tipa, mjerenje nuhalnog nabora nije uvijek u potpunosti točna metoda, ali je svakako pouzdana. Ako liječnik posumnja na veći nuhalni nabor svakako će vam savjetovati daljnje testove odnosno dostupne provjere. Jedna od njih je aminocinteza od koje zaziru mnoge trudnice zbog invazivnog provođenja.
Kako se provodi skeniranje nuhalnog nabora?
Vaginalna sonda odnosno vaginalni ultrazvuk najprije mjeri gestacijsku dob fetusa i tako određuje odgovara li veličina očekivanoj dobi odnosno očekivanu datumu začeća. Nakon toga liječnik se pozicionira na područje gdje se najbolje vidi nuhalni nabor bebe i mjeri njegovu debljinu te je iščitava putem monitora.
Najbolji rezultati vjerojatnosti kromosomnih poremećaja dobivaju se nakon mjerenja nuhalnog nabora, uzimanja u obzir godina starosti trudnice, bebinu gestacijsku dob te krvni rezultat.
Dob trudnice se uzima u obzir zato što se rizik koromosomskih abnormalnosti kod bebe povećava s godinama starosti trudnice, iako abnormalnosti nisu isključene ni u jednoj dobi. Statistički gledano, vjerojatnost da trudnica u dobi od 25 godina nosi dijete s Downovim sindromom je 1 naprema 1200 dok je vjerojatnost za to 1 naprema 100 kada je trudnici 40 godina.
Važno je znati da se nuhalni nabor povećava sa svakim danom gestacije odnosno trudnoće i rastom bebe, te da u periodu u kojem se mjeri, dakle između 11. i 14. tjedna trudnoće može doći do znatnih odstupanja odnosno povećanja nuhalnog nabora. Dakle, može biti da je u 11. tjednu trudnoće povećan, no to ne mora značiti ništa negativno, jer se do 14. tjedna trudnoće u potpunosti svojom mjerom nalazi unutar normalnih vrijednosti. S obzirom na povećanje s rastom bebe, liječnici imaju saznanja o tome kolika bi prosječna vrijednost nuhalnog nabora ovisno o dobi bebe trebala biti u kojem tjednu odnosno danu trudnoće, pa na taj način je olakšano i praćenje. Generalno gledano, ako je debljina nuhalnog nabora veća od očekivane veća je i vjerojatnost određenih genetskih mana i abnormalnosti.
Kod testa kombiniranog probira, u obzir se kao što je već spomenuto, uzima dob trudnice, mjera nuhalnog nabora putem ultrazvuka, bebina gestacijska veličina te krvi test. Rezultati dolaze u obliku statističke procjene navedenih faktora i mjerenja. Određuju vjerojatnost na temelju statističke procjene u obliku postotaka.
Primjerice, test će vam možda navesti kako vaše dijete ima vjerojatnost za Down sindrom 1 naprema 30 ili pak 1 naprema 4000. Rizik za rezultat 1 naprema 30 znači da će svaka 30. žena s ovakvim rezultatom roditi dijete d Downovim sindromom, dok njih 29 neće, dok onaj s vjerojatnošću 1 naprema 4000 znači da će svaka 4000. žena roditi dijete d Downovim sindromom, dok njih 3999 neće.
Važno je znati da svako mjerenje nuhalnog nabora koje donosi rezultate u normalnim vrijednostima nikad ne garantira da je s bebinim kromosomima baš sve u potpunosti u redu, no sugerira da je vjerojatnost vrlo mala. Također, niti mjerenje koje pokazuje da je nuhalni nabor uvećan ne mora uvijek ukazivati na kromosomne abnormalnosti i probleme. Statistike pokazuju da su se kod samo trećine djece kod koje je nuhalni nabor za vrijeme trudnoće bio uvećan pokazale i kromosomne abnormalnosti nakon rođenja, dok ostatak djece je rođen u potpunosti zdrav.
Osim toga, ako je nuhalni nabor povećan za 99% u odnosu na gestacijsku dob, smatra se da je beba u visoko izraženoj skupini koja ukazuje na srčane mane i probleme. Liječnik će vas tada svakako uputiti na daljnje pretrage gdje ćete moći saznati više o zdravstvenom stanju bebe.