Ponekad najmlađi, htjeli mi to priznati ili ne, izbjegavaju ili ne vole čitanje na koje ih konstantno potičemo i podsjećamo? Kako ih možemo pridobiti da njeguju ljubav prema pisanoj riječi? Jedan od načina je da primjenjujemo nekoliko strategija s pomoću kojih ćemo se povezati s njima. Najprije moramo otkriti zašto ne žele čitati. Zatim moramo ući u područje njihovih interesa i jačih strana kako bismo ih motivirali.
U nastavku vam donosimo nekoliko uobičajenih problema s kojima se djeca najčešće suočavaju i strategije kojima ih možemo potaknuti. Pritom treba imati na umu da će različite taktike biti više ili manje učinkovite ovisno o pojedincu.
POGLEDAJTE U PROŠLOST
Problem: Katkad dijete pristupa čitanju s negativnim stavom jer ima cijelu povijest poteškoća i neuspjeha. Takva djeca često se s time nose tako da razrađuju različite putove izbjegavanja čitanja umjesto da traže pomoć. Oni pokušavaju skriti svoje nedostatke ili pak potpuno dižu ruke smatrajući da se stvar više ne da popraviti.
Što možemo učiniti: Pitajte dijete za njihova iskustva s čitanjem kako biste pokazali interes i otkrili kakvu vrstu sadržaja vole ili ne vole čitati i zašto. Možda će pokazati nesigurnost u rješavanju zadataka za provjeru razumijevanja teksta, čitanju naglas ili čitanju dužih tekstova. Neki možda imaju problema sa zadržavanjem informacija ili imaju neki specifičan problem poput disleksije. Katkad djeca nemaju nikakvih problema s čitanjem, ali se jednostavno nisu nikad mogli povezati s literaturom koja im je bila zadana u školi.
PROMATRAJTE
Problem: Dijete može imati neku poteškoću u učenju koja nije identificirana. Možda ne zna odabrati knjige koje odgovaraju njegovim interesima i/ili sposobnostima. Nekima možda nedostaju vještine za kretanje kroz izazovne odlomke.
Što možemo učiniti: Odvojite malo vremena za promatranje djeteta. Zatim sami sebi postavite nekoliko pitanja dok ih promatrate.
- Na koji je način tekst povezan s djetetovim iskustvima i okružjem?
- Koja vrsta teksta zanima dijete i koju vrstu teksta pokušava izbjeći?
- Kada dijete naiđe na riječ koja mu nije poznata, pokušava li je promumljati, nagađa li ili je preskače?
- Pokušava li dokučiti nepoznatu riječ iz konteksta, služi li se rječnikom ili internetskim rječnikom?
- Ako dijete nije u stanju odgovoriti na pitanja vezana za odlomak teksta, čita li odlomak iznova ili samo nastavlja dalje?
- U kojem dijelu dijete ima najviše poteškoća: izgovor, vokabular, razumijevanje, artikulacija svojih misli vezanih za tekst, razumijevanje apstraktnih pojmova kao što su tema i karakterizacija?
- Što u djetetu izaziva emotivnu reakciju i vidljivu frustraciju?
ISTAKNITE JAČE STRANE
Problem: Djeca koja nerado čitaju ponajprije se koncentriraju na svoje slabosti i nedostatke.
Što možemo učiniti: Mnogi čitatelji ne shvaćaju da su već svladali neke vrlo važne vještine unatoč preprekama s kojima se suočavaju. Ako umijete istaknuti ono što mali čitači čine kako treba dok čitaju, to može mnogo pomoći. Recimo da imate dijete koje ima problema s čitanjem naglas, ali razumije sadržaj. Istaknite njegova točna predviđanja ili pohvalite dijete kada vidite da je pročitao težak dio umjesto da je samo preskočio odlomak. Takav komentar naglasit će njegov uspjeh i služit će kao korak naprijed motivirajući ga da barem malo više čita ili raspravlja o tekstu.
UKLJUČITE KNJIGE OD INTERESA I ČITLJIVE KNJIGE
Problem: Dijete može imati problema kada tema nije povezana s njegovim interesima ili životnim okolnostima. Situacija se pogoršava kada je sadržaj kompleksan i napredan.
Što možemo učiniti: Mnoga djeca koja nevoljko čitaju mogu se ipak povezati s knjigama koje su visoko povezane s njihovim interesima, izrazito čitljive i s jednostavnim vokabularom. Te knjige sadržavaju dopadljive teme koje privlače čitače različitih dobi i nisu previše složene ni napredne da ih je teško čitati. Ipak se ne bi trebale smatrati djetinjastima kako bi se djeca mogla osjećati uspješno, što će ih potaknuti da čitaju više knjiga u skladu sa svojom razinom.
Svaki čitatelj zaslužuje priliku da se poveže s knjigom koja odgovara njegovim interesima i razini, gradeći tako svoje samopouzdanje i napredujući. Učinkoviti materijali dobre čitljivosti i dopadljivih tema trebaju osigurati:
- temu s kojom se dijete može povezati
- intrigantne priče u jednostavnim rečenicama
- pažljivo biran vokabular
- nekoliko težih riječi
- napetost koja tjera čitača da okreće stranice
- vizuale/slike kao potpora čitaču.
BUDITE OTVORENI ZA RAZLIČITE VRSTE ČITANJA
Problem: Neka djeca možda ne vole romane, ali lako će se uživjeti u strip, antologiju romantične poezije ili knjigu koja se obračunava s mitovima.
Što možemo učiniti: Važno je da cijenimo različite vrste čitanja. Djeca trebaju spoznati vrijednost čitanja i analiziranja romana. Ipak, djecu koja nerado čitaju moramo uhvatiti na onoj stanici na kojoj se trenutačno nalaze, cijeniti vještine koje su stekla i iskoristiti ih kao polaznu točku.
U nastavku je nekoliko načina na koje različiti tipovi čitanja mogu ohrabriti djecu koji ne vole čitati.
- Stripovi mogu povećati vokabular i potaknuti čitateljevu maštu.
- Poezija može potaknuti samopropitivanje, povećati emocionalnu inteligenciju i unaprijediti učenikovo znanje stilskih figura.
- Knjige koje razobličuju mitove šire vidike, ohrabruju povezivanje sa stvarnim svijetom i uče djecu o važnosti pouzdanih izvora.
BUDITE UZOR
Problem: Odrasli oklijevaju ili se srame govoriti o svojim poteškoćama.
Što možemo učiniti: Pokažite djeci da i vi griješite i da postoje tekstovi koji su čak i za vas izazov. To normalizira borbu s poteškoćama, a vi dobivate priliku modelirati različite načine kako prebroditi prepreke.
Pokušajte raspraviti i demonstrirati različite strategije čitanja, a zatim na svoju djecu primijenite te strategije. Ako čitanje postane obiteljska aktivnost i ako se o problemima otvoreno razgovara, tada će dijete na svoje nedostatke gledati više kao na nešto na čemu treba raditi nego nešto što treba izbjegavati.
Izvor: education.cu-portland.edu