Za njihovog dječačića starog tek pet godina, često bezazlena salmonela bila je kobna. Pretpostavlja se da je bolest prenesena s jaja kupljenih u jednom trgovačkom lancu.
I doista, predstavlja li salmonela još uvijek „tihu prijetnju“, koja može imati tragične posljedice? Koje je postupke potrebno obaviti tijekom pripreme hrane kako bismo rizik od zaraze sveli na minimum?
Salmonela se može javiti u više oblika, te njeni simptomi variraju od blago povišene temperature, pa sve do većih želučanih problema koji u veoma kratkom roku mogu iznimno oslabiti cjelokupan organizam. Postoji više oblika ovih virusnih infekcija, koje se zajednički nazivaju salmoneloze.
O samoj bolesti, njenom dijagnosticiranju kao i preventivnim mjerama više smo doznali od doktorice opće prakse Valentine Nakić.
Salmonela i važnost pravilne dijagnoze
Salmonela je jedna od zaraza koje počinju simptomima koji mogu ukazivati na bilo koju drugu, često bezazlenu crijevnu bolest. Takve vrste crijevnih virusnih bolesti često se javljaju sezonski i spontano prolaze za nekoliko dana. Dr. Nakić ističe kako su početni simptomi salmonele tako upravo visoka temperatura, bolovi u području trbuha, mučnina, proljevi povraćanje.
„Kod ljudi, do infekcije dolazi direktnim i indirektnim kontaktom s brojnim vrstama zaraženih životinja, prehrambenim proizvodima dobivenim od zaraženih životinja i njihovim izlučevinama. Najčešći izvoz zaraze za čovjeka su zaraženo meso peradi, sirovo mlijeko, jaja i proizvodi od jaja“, kaže dr. Nakić.
Dijagnozu je moguće postaviti na temelju izolacije uzročnika u stolici, a ponekad i krvi. „Vrlo je često nalaz koprokulture - bakterija u stolici - negativan, što ne isključuje salmonelozu. Potrebna ja laboratorijska obrada krvi uz dokaz postojanja parametara upale, kao što su povišeni leukociti, CRP, disbalans elektrolita itd.“, ističe Valentina Nakić.
Inkubacija i liječenje
Tragičan slučaj djeteta koje je preminulo od posljedica salmonele pokazao je kako je riječ o bolesti koja izrazito brzo napreduje. „Bolest obično počinje nakon inkubacije od 12-24 sata nakon unosa zaražene hrane i to mučninom, grčevima u trbuhu uz pojavu proljeva, nakon čega slijedi pojava vrućice i rjeđe povraćanje. Stolica je obično vodenasta, no može biti i polukonzistentna. Rijetko se može javiti i krv i sluz u stolici, što obično sugerira i teži oblik bolesti u slučaju da potraje ili je obilnije“ ,pojašnjava dr. Nakić.
Blaži oblik salmonele spontano će proći za 1- 4 dana. Na nedavni smrtni slučaj ipak je utjecalo više faktora. Kao i kod svake bolesti, rizičnu skupinu čine upravo mala djeca, te starije osobe s oslabljenim imunitetom. Ove su skupine bolesnika sklonije bržem razvoju dehidracije, pa i stanju ulaska bakterije u krv, što rezultira sepsom.
Ipak, bolest rijetko kad poprima ovako težak oblik kao što je to bio slučaj navedene obitelji. Roditelji i dvoje djece u bolnici primaju terapiju koja se sastoji od rehidracije infuzijom. Ponekad postoji i potreba za antibioticima, uglavnom kotrimoksazola ili ciprofloksacina.
Prevencija
Najbolja prevencija uvijek su adekvatne higijenske navike, kao i termička obrada hrane koja spada u potencijalne nositelje virusa salmonele.
Dr. Nakić navodi kako se ne preporuča konzumirati kreme i kolače (npr. kremšnite), koji su na bazi termički neobrađenih jaja. Pileće meso je također jedan od čestih izvora zaraze, te je poželjno pripaziti da je dovoljno termički obrađeno prilikom pripreme. Pranje ruku prije jela i u tijeku obrade namirnica također je jedno od osnovnih pravila. Hranu treba držati u hladnjaku do korištenja i pratiti njen rok valjanosti.
Liječnici još sa sigurnošću ne mogu reći što je dovelo do tragičnog raspleta priče obitelji zaražene teškim oblikom salmonele. Moguće je da je djetetov organizam već prije bio iscrpljen nekom bolešću, te je infekcija salmonelom bila previše za njegov imunološki sustav. Međutim, smrtni slučajevi i dalje su veoma rijetki, i najčešće je riječ o bezopasnoj zaraznoj bolesti koja pravodobnim liječenjem ne bi trebala ostaviti posljedice po pacijenta, ističe dr. Nakić.