Sastanku su nazočili ravnatelji škola iz različitih krajeva Hrvatske, predstavnici jedinica lokalne i područne uprave i samouprave, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je 21. ožujka svim osnovnim školama u državi dopis sa zamolbom da izvijeste o statusu organizirane prehrane za njihove učenike. Također, tražila se procjena škola o broju učenika kojima je školski obrok jedini obrok u danu. Gotovo sve škole dostavile su podatke prema kojima je u Hrvatskoj takve djece 0,3 posto s tim da je velik dio i te djece već uključen u neki od oblika potpore.

Ministar Jovanović istaknuo je kako je cilj sastanka osigurati okvir za tješnju suradnju svih odgovornih koji se skrbe o ovom problemu.

- Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma. Ovome problemu moramo pristupiti objektivno, vodeći pri tome računa da svi uključeni u rješavanje ovih problema preuzmu odgovornost za svoj dio. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u tome je spremno preuzeti koordinativnu ulogu – rekao je ministar.

Sudionici sastanka složili su se da ovakvo povezivanje struke iz različitih resora pruža mogućnost za razmjenu iskustava i ideja kako bi se sustavno i na nacionalnoj razini riješio problem djece kojima je obrok u školi jedini obrok u danu.

Prema podacima za školsku godinu 2013./2014., a koje su Ministarstvu dostavili uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, u školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece. Prehranu učenika prema zakonu dužni su osigurati osnivači osnovnih škola – gradovi, općine i županije, za što je u državnome proračunu osiguran novac iz decentraliziranih sredstava.

Za socijalno ugrožene kategorije učenika prehrana je u školama sufinancirana ili potpuno besplatna, što je također u nadležnosti lokalne uprave i samouprave.

Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji (90,65 posto) i Gradu Zagrebu (Zagreb ima školske kuhinje u svim školama, a u prehranu je uključeno oko 90 posto osnovnoškolaca). Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola koje imaju školsku kuhinju.

Na sastanku je, između ostaloga, upozoreno kako je unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Naime, kako je istaknula dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u javnosti se često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.

- U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu – rekla je dr. sc. Ivana Pavić Šimetin te upozorila kako nam zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece. Statistike u posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece čak i u padu (pothranjeno je samo 1,5 posto učenika). Istodobno je u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica - pretilo!

Svjetska iskustva pokazuju da je najučinkovitija prevencija i pretilosti i pothranjenosti djece organizirana prehrana u školama.

Predstavnice Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih izvijestile su nazočne o novome fondu EU-a za najpotrebitije kojemu je jedan od ciljeva upravo nematerijalna potpora najugroženijim skupinama, a djeca i mladi spadaju u jednu od tih skupina.

- Pozdravljamo ovu inicijativu i vidimo u njoj dobar način za identifikaciju krajnjih korisnika što je nama nužno u planiranju programa – rekla je Natalija Bokulić, voditeljica Odjela u Službi za fondove EU-a Ministarstva socijalne politike i mladih.

Prema podacima koje su škole dostavile Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.

Ankica Perhat, pročelnica Odjela uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, rekla je da na njihovu području 20 posto učenika, dakle svako peto dijete, u školi užina, a čak 60 posto ih ruča. Za osiguravanje sufinancirane ili besplatne prehrane Rijeka je uspostavila kriterije koji su obuhvatniji od kriterija socijalne skrbi. Važno je i to što se oni godinama ne mijenjaju te je tako omogućeno lakše praćenje promjena u broju korisnika tih prava. Ankica Perhat naglasila je kako sve jedinice lokalne uprave i samouprave mogu izraditi slične kriterije na temelju prosječnih prihoda obitelji na njihovu području. Pritom je apelirala na sve odgovorne u pripremi takvih programa da se suzdrže populizma i fokusiraju mjere isključivo na one kojima je pomoć potrebna.