I dok dojenje nekome ide "k'o od šale" od prvog dana, većina mama trebaju pomoć i uz pravo vodstvo u rodilištu, mlijeko počinju u dostatnim količinama "proizvoditi" tri do četiri dana po bebinu rođenju. Stoga ne čudi da se mame pitaju mogu li išta učiniti da potaknu stvaranje mlijeka u dojkama i ubrzaju proces kako beba ne bi bila gladna i završila na adaptiranom mlijeku.
Prvih nekoliko dana mama proizvodi kolostrum, mlijeko bogato nutrijentima i antitijelima koje služi kao prva hrana bebi. Čak i ako ga rodilja ne proizvodi u velikim količinama, ono je vrlo važno za bebu dok mama ne počne proizvoditi mlijeko koje će biti bebina "prava" i jedina hrana u prvih šest mjeseci života. Male količine kolostruma (od 37 do 123 mililitara) u dojkama se stvaraju u prva 24 sata po porodu i ako beba pravilno siše, preko kolostruma će dobiti sve potrebne nutrijente.
No većina dojilja osjetit će puninu i težinu u grudima tek tri do četiri dana poslije poroda, a to je signal da se kolostrum pretvara u majčino mlijeko. Ponekad taj period traje kraće ili duže jer svaka je dojilja i svaka beba posebna i jedinstvena, a liječnici i sestre procijenit će treba li bebi dohrana adaptiranim mlijekom dok traje ta tranzicija u majčinu organizmu. U prosjeku se prvo "pravo" mlijeko u grudima javlja između 50 i 60 sati nakon poroda. Isto tako, mame koje su već dojile stariju djecu, vjerojatno će brže početi proizvoditi mlijeko i u većim količinama od žena koje su prvi put majke, pokazuje praksa. Vjerojatno je to zato što su samopouzdanije i iskusnije te upoznate s čitavom procedurom.
Kako se što bolje pripremiti i ubrzati stvaranje mlijeka?
Važno je da se bebu što prije stavi na prsa, jer bebino sisanje najbolji je stimulans stvaranja mlijeka. Prvi podoj trebao bi se dogoditi unutar 30 minuta nakon poroda, pri čemu je jako važan i položaj. Ako sve ne ide idealno, u rodilištu se koristi ručna stimulacija, ali i električne izdajalice.
Mlijeko će se brže formirati i ako tijekom poroda nisu korišteni lijekovi poput epiduralne, jer dolazi do disbalansa tjelesnih tekućina u procesu razgradnje lijeka.
No dolazak mlijeka ipak najviše ovisi o vašoj bebi i njezinoj vještini da pravilno siše. Dojenje joj se treba što češće nuditi i pomoći joj da pravilno zahvati bradavicu i nauči povlačiti mlijeko. Beba ustima treba obuhvatiti i bradavicu i veći dio areole. Ako beba nepravilno hvata bradavicu, može doći do stvaranja regada, odnosno ranica koje uzrokuju bol za majku. Uz to, beba se jako napreže dok siše i ne može doći do svog raspoloživog kolostruma. Osim ranica na bradavicama, kasnije može doći i do zastoja mlijeka s upalom (mastitisa). Sve zajedno jako je bolno i remeti stvaranje majčinog mlijeka te dojenje. Beba također osjeća majčinu uznemirenost i paniku, pa to može stvoriti dodatne probleme s dojenjem u prvim danima i tjednima.
Ako je beba iz bilo kojeg razloga odvojena od mame, dobro je ručno izdajati ili koristiti bolničku izdajalicu.
Na žalost, nikakva hrana, dodaci prehrani i lijekovi neće pomoći u poticanju stvaranja mlijeka. No ipak postoji nešto što mama može napraviti, a to je da se opusti, da otpusti stres i brigu i dozvoli prirodi da napravi svoje, u punom povjerenju i opušteno. Dojenje je i fiziološki i psihološki fenomen pa se preporučuje da dojilja što više bude koncentrirana na malo klupko sreće, da od njega prima i daje ljubav, bude pozitivna i odbaci frustraciju vezano za dojenje.
Nadalje, mlijeka neće biti ako u organizmu postoji dehidracija, pa je dobro piti puno vode.
Napunite bocu s vodom, pijuckajte svako malo, opuštajte se uz svoje novorođenče i dozvolite svome tijelu da radi ono za što je stvoreno. Priroda će učiniti svoje i sve će biti u redu.
Kada mlijeko počne teći u većim količinama nakon tri dana te osjetite da su dojke tvrde i/ili kvrgave, svakako masirajte dojke i izdajajte mlijeko, kako ne bi došlo do zastoja mlijeka u žlijezdama i upala. Pomažu i topli oblozi, topli tuš i češće stavljanje bebe na dojku.