Šećera je u dječjoj hrani ionako previše. Tom stajalištu priklonili su se zastupnici Europskog parlamenta kada su prije nekoliko dana većinom glasova odbacili nacrt odredbe po kojoj bi dječja hrana u Europskoj uniji mogla sadržavati i do tri puta više šećera nego što to preporuča Svjetska zdravstvena organizacija. Zastupnici smatraju da je prijedlog Komisije suprotan svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije i znanstvenih odbora u državama članicama koji su predložili znatno smanjenje ukupnog unosa šećera.
Smanjiti maksimalnu razinu šećera
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje limitiranje unosa šećera na manje od 10 posto od ukupnog unosa energije. Budući da je loša prehrana najveći temeljni uzrok bolesti i smrti na svjetskoj razini, veći čak od duhana, alkohola i fizičke neaktivnosti zajedno, zastupnici Europskog parlamenta smatraju da mjere sadržane u uredbi Komisije nisu dovoljne za zaštitu dojenčadi i male djece od pretilosti te da bi maksimalnu razinu šećera trebalo smanjiti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Izglasan veto
Prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za bebe postavi na 30 posto izazvao je veliku buru u Europskom parlamentu. Europarlamentarci su s 393 glasa "za" i 305 protiv izglasali veto na stupanje odredbe o većoj dozvoljenoj količini šećera na snagu. Time je sporni prijedlog vraćen Europskoj komisiji na doradu. Parlament je u rezoluciji obrazložio svoje protivljenje navodeći kako su predložene odredbe suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije te da uvođenje takve hrane, posebno u tako ranoj fazi, može doprinijeti rastućoj razini pretilosti djece i utjecati na razvoj sklonosti prema okusima koji se kod djece još razvijaju. Hrvatski zastupnici Biljana Borzan, Damir Škrlec, Ivan Jakovčić, Marijana Petir, Dubravka Šuica i Tonino Picula podržali su odbacivanje prijedloga Komisije.
Važan iskorak u zaštiti zdravlja djece
Sve veći broj djece danas je pretilo što može dovesti do razvoja raznih oboljenja kao što je, primjerice, dijabetes. Zdravstveni rizici koji su povezani s prekomjernom potrošnjom šećera i upotrebom pesticida u hrani moraju biti smanjeni na najnižu moguću razinu i stoga je jako važno da je ovaj prijedlog prošao jer su djeca, a osobito dojenčad, najranjiviji potrošači.
S obzirom na izrazitu osjetljivost endokrinog sustava dojenčadi i male djece, trebalo bi primjenjivati opće načelo nulte stope tolerancije za pesticide u dječjoj hrani, kaže se u tekstu. Sva odstupanja od načela nulte stope tolerancije za pesticide, trebaju biti jasno navedena. Zastupnici navode da bi prilikom označivanja i plasiranja na tržište prerađene dječje hrane trebalo jasno istaknuti da ti proizvodi nisu prikladni za dojenčad mlađu od šest mjeseci, te se njima ne bi trebalo dovoditi u pitanje preporuku o isključivom dojenju tijekom prvih šest mjeseci. Prevelike količine rafiniranog šećera kakav se nalazi u kolačima, čokoladi ili keksima, uz dodatak velikih količina šećera koji unosimo ugljikohidratima, mogu kao posljedicu imati povećanje tjelesne težine, neuravnotežen rast i pad količine šećera u krvi.
Šećer
Konzumni šećer proizvodi se od šećerne repe ili šećerne trske. Odličan je izvor energije, no ne daje tijelu nijedan važan nutrijent. Prekomjerna konzumacija šećera glavni je faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave proljeva. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa ograničavanje potrošnje rafiniranog šećera na 5 do 10 posto ukupnih dnevnih energetskih potreba. To znači da od preporučenog dnevnog unosa za djecu od 1 do 4 godine (1000 kcal) 50 do 100 kcal potječe iz jednostavnih šećera (a to su 2 do 4 čajne žličice).
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje limitiranje unosa šećera na manje od 10 posto od ukupnog unosa energije