Vršnjaci igraju veliku ulogu u emocionalnom i socijalnom razvoju djece. Njihov utjecaj počinje u ranoj dobi i raste u tinejdžerskim godinama. Prirodno je, zdravo i važno za dijete da ima prijatelje dok odrasta i sazrijeva.
Vršnjaci mogu biti pozitivni i podržavajući. Pomažu jedan drugome otkriti nove vještine ili potaknuti interes za sport, knjige, glazbu, izvannastavne aktivnosti.
Međutim, vršnjaci mogu imati i negativan utjecaj. Mogu ohrabrivati jedan drugoga na markiranje, na krađu, na uzimanje droge ili cigareta, na zlouporabu alkohola... Najviše tinejdžera s problemima ovisnosti počne zloupotrebljavati alkohol ili uzimati cigarete kao rezultat pritiska vršnjaka.
Pritisak vršnjaka je osjećaj pojedinca - stvaran ili zamišljen – da se mora ponašati kao grupa, s ciljem da učini nešto što ne želi (pušenje, droga, krađa...) ili za što se ne osjeća spreman/spremna, kao što je, primjerice seks, a ako ne pristane doživjet će neke posljedice kao što su odbacivanje, vrijeđanje ili gubitak poštovanja.
Postoje različite vrste vršnjačkih pritisaka:
- otvoreni pritisak - "To svi rade - osim tebe."
- skriveni pritisak - ''Ponašaš se kao mala beba.''
- kontrolirajući pritisak – ''Ako ne popušiš cigaretu - nisi nam prijatelj“
Tinejdžeri često popuste ovakvim pritiscima vršnjaka jer žele biti dio grupe, žele biti prihvaćeni i uvažavani u grupi. Društvo je to koje određuje što je cool i što je in, sve ostalo im stvara osjećaj nepripadanja takvom trendu i osjećaju se odbačeno.
Pritisak vršnjaka se može pokazati na mnogo načina uključujući: odijevanje na određeni način, uključenost u određene aktivnosti, slušanje određene glazbe, odluke o korištenju cigareta, marihuane, zlouporabi alkohola, izbor prijatelja, školski uspjeh...
Istraživanja pokazuju da postoje dvije glavne karakteristike po kojima se u donošenju odluka razlikuju tinejdžeri od odraslih. Mladi u ranoj adolescenciji skloni su odlukama i izborima koji im donose nagradu, osobito u prisustvu vršnjaka što ih čini podložnima rizičnim ponašanjima, odnosno manje su osjetljivi na moguće rizike. Tinejdžeri su uspješni u procjeni i donošenju odluke na vlastitu dobrobit kada imaju vremena za razmišljanje o situaciji u kojoj se nalaze.
Istraživanja također pokazuju da tinejdžeri teže kontroliraju impulzivna ili rizična ponašanja, kada su s prijateljima, vršnjacima ili u situacijama koje su zasićene emocijama. Utvrđeno je da su djeca najranjivija na pritisak vršnjaka između 10. i 14. godine. Poslije toga, otpornost na vršnjački pritisak raste linearno dok ne dostignu 18. godinu, a nakon toga dolazi stabilan period.
Kako roditelji mogu pomoći?
- Učite dijete da samostalno donosi svoje odluke jer suprotstaviti se vršnjačkom pritisku znači odlučiti hoće li se prikloniti većini ili samostalno donositi odluke
- Naučite svog tinejdžera da ideje i prijedloge vršnjaka sasluša i razmotri u miru. Neka se upita:
- Kad čujem to što ekipa traži od mene, osjećam li ugodu ili neugodu?
- Ako imam osjećaj neugode – što je to što mi se ne sviđa? Hoću li, ako pristanem, možda ozlijediti sebe, ozlijediti ili uvrijediti druge osobe, oštetiti, otuđiti nečiju ili svoju imovinu...?
- Hoću li sutra zbog toga biti ponosan?
Ako odgovori na ova pitanja govore o neugodi, nesviđanju ili lošim posljedicama, ohrabrite tinejdžera da njegov odgovor društvu bude: ''Ne, hvala''. Odgovor ''Ne, hvala'' biti će hrabriji ako tinejdžer ima uz sebe istomišljenika, ako se druži i provodi vrijeme s djetetom/djecom koja su otpornija na pritisak vršnjaka.
- Ohrabrujte otvorenu i srdačnu komunikaciju
- Budite fizički i emocionalno dostupni, kako bi vam se dijete (ako bude imalo potrebu) moglo povjeriti ili potužiti
- Učite ih da se drže podalje od vršnjaka koji vrše pritisak da rade stvari koje su loše ili opasne
- Učite ih da budu asertivni i da odole pristupu opasnim situacijama ili aktivnostima
- Upoznajte prijatelje svoje djece. Ako započnu problemi, razgovarajte i s njihovim roditeljima
- Stvorite uvjete da se pokušaju družiti s vršnjacima koji vole raditi slične stvari kao vaše dijete. Uključiti dijete u neku aktivnost gdje je bitan timski duh, folklor, zbor, neki sport ili sviranje instrumenta koji je potreban u orkestru...
- Pomognite im da razviju samopouzdanje. Tinejdžeri koji su samopouzdani manje su podložni pritisku vršnjaka.
Sve ove upute su dio procesa odgajanja djeteta, procesa koji započinje praktički rođenjem.
Jedna majka je izjavila „..nikada se nisam bojala da će mi djeca "upasti u loše drustvo", da će tu i tamo probati zapaliti cigaretu, napraviti koju glupost, pa i probati drogu - (možda su to i učinili da i ne znam), ali znam da u loše društvo nisu upali, da nisu pali pod loš pritisak vršnjaka; jer se tako lako ne upada u loše društvo, posebice ako odgojiš samosvjesne i jake osobe kao što sam ja učinila.“
Ana Pleša
prof. psihologinja
Psihološki centar TESA
Imate li pitanje za psihologe Psihološkog centra Tesa slobodno ga pošaljite na: tesa.centar@gmail.com
