Već vrtićka djeca često znaju biti sklona ismijavanju ili odbacivanju onih koji se na neki način razlikuju od njih samih. Za mnoga ismijavanja temelj su upravo različitosti vezane za kulturu ili običaje koje mališani ustvari niti ne razumiju.
Budući da smo u posljednje vrijeme svjedoci sve većih podjela u društvu, važno je znati kako upravo roditelji igraju ključnu ulogu u usmjeravanju svog mališana. Jedino oni mogu pomoći djetetu da stasa u tolerantnu osobu, bez predrasuda prema drugima.
Edukacija i različitosti
Jeste li se ikada zapitali otkuda zapravo dolaze vaša životna stajališta i stavovi o svijetu? Činjenica je kako oni nisu “usađeni“ u nas samim rođenjem, već ih s vremenom oblikuje upravo okolina, odnosno osobe kojima smo okruženi. Stavovi mogu biti oblikovani grupom kojoj se želimo priključiti i pripadati, a s vremenom su podložni mnogim utjecajima i mogu se u određenoj mjeri mijenjati. Međutim, u odrasloj dobi oni bi trebali biti jasno formirani, a do tada su ih oblikovali sve situacije i poznanstva koja smo tijekom godina prolazili.
Imajući na umu način nastanka stavova, ali i predrasuda, nije teško zaključiti kako njihovo formiranje kreće već u ranoj dobi. Ključnu ulogu na ovom području u prvim godinama djetetovog života zato bi trebali imati upravo roditelji. Nije uzaludna izreka kako mališani „upijaju poput spužve“, te će veoma brzo početi oponašati vaš obrazac ponašanja, koji će mu u budućnosti biti i temelj za izgradnju vlastitih stavova.
Učenje stavova i mišljenja možda bi ipak bio pogrešan termin, budući da svaka osoba individualno interpretira svijet oko sebe i nije moguće jednostavno „kopirati“ određen obrazac ponašanja na dijete. Međutim, učenje je svakako potrebno, no ono koje ostavlja slobodan prostor za interpretaciju. U ovu bi kategoriju spadalo učenje o, primjerice, manjinama, kulturama, te svim skupinama ljudi i običaja koji se na neki način razlikuju od životnog stila na koji smo navikli.
Učenje o drugim kulturama pruža djeci novo iskustvo koje će zasigurno pobuditi njihovu znatiželju. Približavanjem drugih kultura mališanima, oni će u veoma ranoj dobi biti u mogućnosti shvatiti kako su svi ljudi jednaki, bez obzira na razlike u nekim životnim aspektima. Ne govori se često bez razloga kako upravo neznanje stvara plodno tlo za nastanak predrasuda. Drugim riječima, informirana djeca u mnogim su istraživanjima pokazivala manje negativnog mišljenja od djece koja se nikada nisu susrela s drugim kulturama.
Primjećivanje razlika
Djeca zapravo veoma rano počinju primjećivati razlike među ljudima. Stručnjaci se slažu kako se ovaj proces počinje odvijati već oko druge godine života. Tada mališani postaju svjesni rasnih i rodnih razlika. Dvije godine kasnije, počinju iskazivati obrasce ponašanja koje se, kulturološki gledano, vežu za njihov spol. Stoga ne čudi da su mnoga mala djeca već sposobna za shvaćanje društvenih podjela, ali i stvaranje predrasuda i negativnih mišljenja. Ovaj se proces može dogoditi upravo između druge i četvrte godine života. One su po ovom pitanju najkritičnije, ali i najvažnije ako gledamo iz aspekta učenja.
Stoga je važno mališanu pomoći da razlike prihvati, a za to postoji više mehanizama. Međutim, i dalje je činjenica kako sve kreće „iz kuće“. „Kulturalna osviještenost“ zapravo se odnosi prvenstveno na razumijevanje sebe i svog porijekla. Nakon toga potrebno je učiniti drugi korak, a upravo se on odnosi na učenje o drugim kulturama i običajima i prihvaćanje različitosti na način na koji smo prihvatili i one koji su nam bliski.
Mehanizmi učenja
Kad su mališani u pitanju, sve bi trebalo krenuti razgovorom. Naravno da je malom djetetu teško racionalno objasniti određene stvari, no običaje na koje nisu navikli ipak nije problem predstaviti im. Možda najbolji početak za takvu vrstu razgovora su blagdani i praznici kojima se mališani vesele, primjerice Božić. Prilikom ukrašavanja božićnog drvca, pitajte mališana zna li kako se neki ljudi ne vesele ovom običaju kao i on? Štoviše, božićno drvce i pokloni često su im nepoznanica? Opišite mu neke primjere kultura koje ne uključuju ovakve proslave i dekoracije doma. Zajedno na internetu potražite fotografije uređenja domova i hrane koja se služi u ovakvim prigodama. Napomenite mališanu kako su ljudima iz drugačijih kultura naši običaji vjerojatno isto tako pomalo čudni. I ne zaboravite naglasiti kako je to – savršeno normalno.
Filmovi i glazba također mogu poslužiti kao vrijedna podloga za učenje o različitostima. Kako god odlučili vašem mališanu približiti različitosti, na umu je važno imati kako sama njihova prisutnost određenom obliku stvara znatiželju. A upravo ta znatiželja s vremenom će potaknuti dijete da samo dalje istražuje, i što njegovo znanje postaje šire, pojave poput predrasuda i neprihvaćanja postaju sve manje izražene.