Riba je namirnica koja ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje odraslih, djece i nerođenih beba, najviše zbog omega-3 masnih kiselina. One značajno smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila, od pojave astme i alergija, djeluju protuupalno, pomažu razvoj mozga bebe u trbuhu, poboljšavaju procese pamćenja i učenja i slično. Vrlo je važno napomenuti da organizam ne može sam proizvesti ove dobre masnoće, pa ih možemo dobiti samo putem hrane, a najviše ih ima upravo u ribama. S druge strane, sve više znanstvenih istraživanja pokazuje da trudnice koje jedu ribu svoje dijete izlažu neurotoksinu zvanom metilna živa.
Živa iz ispušnih industrijskih plinova (npr. elektrana na ugljen), nakuplja se u oblacima te putem oborina dospijeva u oceane. Istovremeno alge brzo ugibaju, tonu u dubine, gdje se potom raspadaju pod djelovanjem bakterija te u interakciji sa živom nastaje njena metilna forma. Ribe i druge morske životinje izložene su velikim količinama metilne žive (npr. u posljednjih 20 godina koncentracija žive u ribama iz Tihog oceana narasla je za 30%). Metilna živa je vrlo toksični oblik žive koji se prenosi kroz morski prehrambeni lanac i završava u velikim ribama, koje potom dospijevaju u šoping centre i na naše tanjure.
Sve ovo trebalo bi biti važno i budućim mamama u Hrvatskoj, jer se i u našim šoping centrima i supermarketima većinom nalazi riba ulovljena i uvezena s istočnih pacifičkih mora.
Najnovija studija
Znanstvenici se i dalje bave problemom žive u ribi i problemom njezina utjecaja na nerođene bebe te su u najnovijoj studiji proučavali 5-godišnjake koji su bili izloženi živi iz ribe kroz majčinu prehranu tijekom trudnoće. Osim eventualnih loših posljedica, proučavali su i one pozitivne izazvane omega-3 masnim kiselinama.
Kako se ovom temom najviše bave američki znanstvenici, njihova je Agencija za hranu i lijekove dala preporuke i smjernice prema kojima trudnice ne bi trebale ribu jesti više od dva puta tjedno te bi trebale izbjegavati velike ribe (posebno tunu), a kako svoje nerođene bebe ne bi izlagale metilnoj živi. S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji sa UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivredu nedavno su preporučile državama da što više naglašavaju benefite koje riba ima na zdravlje trudnica i dojilja te da ukazuju na potencijlne rizike koje nekonzumiranje ribe može imati na razvoj mozga u beba. Drugim riječima, ove poruke su oprečne i zbunjuju trudnice.
Upravo zato znanstvenici konkretnim istraživanjima pokušavaju saznati što se događa s djecom i njihovim razvojem ukoliko majke jedu ribu (u normalnim količinama) tijekom trudnoće.
Spomenuta nova studija objavljena je u stručnom časopisu Journal of Nutrition.
"Ova nova studija pokazuje da kod djece starosti 5 godina koja su u prenatalnom razdoblju bila izložena živi, nema nepovoljnih učinaka kod 10 razvojnih pokazatelja, ukoliko su nezasićene masne kiseline u organizmu usklađene. Štoviše, otkrili smo pozitivne veze između ovog nutrijenta i razvoja govora kod djece", kazao je Phil W. Davidson, profesor pedijatrije na Sveučilištu Rochester i voditelj istraživanja.
U studiji su sudjelovale žene iz Republike Sejšeli, otočne države u Indijskom oceanu, odnosno žene koje žive na području gdje su zagađenja živom najveća, a osim toga jedu deset puta više ribe od majki u razvijenim američkim ili europskim zemljama. Međutim, razina žive u ribi je ista, jer majke i u jednom i u drugom kraju svijeta najčešće jedu ribu iz istih izlova.
Rezultati su pokazali da su djeca imala razvijeniji govor što je majka konzumirala više omega-3 masne kiseline. Te kiseline vrlo su važan materijal za izgradnju i razvoj mozga, a ovom je studijom ta činjenica još jednom dokazana.
"Obzirom na ove rezultate, moramo zauzeti stav da su pozitivni učinci konzumiranja riba u trudnoći mnogo veći od posljedica metilne žive", kazao je jedan od autora studije Sean Strain.
Ipak, znanstvenici napominju da je potencijalno uzajamno djelovanje žive i nezasićenih masnih kiselina iz riba vrlo složeno i da je znanost tek počela raspetljavati i razumijevati u kakvoj su međusobnoj vezi. Čak je moguće da upravo antiupalne masne kiseline iz ribe sprječavaju upale ili oksidacije koje metilna živa može izazvati u mozgu bebe.
Jesti ribu ili ne?
Kao i kod svakog pitanja najbolje se posavjetovati s liječnikom. Ukoliko sumnjate u njegovu upućenost u problem, ostaje vam da se oslonite na vlastiti instinkt. Ribu treba jesti, pa pokušajte jesti one sitnije (u velikim ribama detektirane su veće količine žive, a među njima se kod nas najčešće jede tuna), pokušajte jesti ribu iz domaćeg uzgoja ili izlova, te ih jedite umjereno, odnosno prema preporukama stručnjaka.