Ali malo je do danas bilo poznato kako se te stanice prepoznaju i udruže. Znanstvenici su identificirali protein na površini jajne stanice koji dolazi u interakciju s proteinom na površini stanice spermija i upravo ta dva proteina zaslužna su za spajanje i rađanje novog života.
"Ženski" protein su znanstvenici nazvali Juno, prema drevnoj rimskoj božici plodnosti i braka, a "muški" protein Izumo prema japanskom bračnom svetištu. Oni su ključni za razmnožavanje sisavaca, pa tako i ljudi.
Zašto su Juno i Izumo važni?
Važni su zato što razumijevanje njihove uloge u procesu začeća može pomoći u poboljšanju terapije i liječenja neplodnosti, ali i u razvoju novih kontraceptiva.
"Identificiranjem interakcije između Juno i Izumo, sada znamo identitet proteina receptora koji se nalaze na površini očevih spermija i majčina jajašca te da su oni morali doći u interakciju u trenutku kada smo bili začeti", kazao je Gavin Wright iz britanskog Instituta Welcome Trst Sunger. Zajedno s kolegama svoj je rad objavio u časopisu Nature.
Tim znanstvenika sada radi istraživanja na neplodnim ženama kako bi otkrili je li problem upravo u proteinu Juno.
"Začudno je da oko 20 posto slučajeva neplodnosti nema objašnjen uzrok", kazala je suradnica na istraživanju Enrica Bianchi te dodala: "Sada se pitamo je li Juno odgovor na slučajeve neobjašnjive neplodnosti".
Ako su promjene ili defekti na Juno receptoru povezani s ljudskom neplodnošću, znanstvenici bi mogli razviti vrlo jednostavan i neinvazivan genetički test kako bi to kod žena i identificirali. osim toga, znanost bi imala temelja razviti prikladni medicinski tretman.
Inače, Izuma su japanski znanstvenici identificirali još 2005. godine, ali njegov "ženski" pandan otkriven je tek ovih dana.