Djeca od vrlo rane dobi jedu različitu hranu i malo je namirnica koje treba izbjegavati, osim ako dijete nije alergično na određenu hranu. No, postoje kvalitetnije namirnice i one koje ipak treba izbjegavati u dječjoj prehrani poput mlijeka s manjim udjelom masnoća ili previše soli.
Također vrlo je važno paziti na unos šećera, posebno nakon druge godine kada djeca jedu sve. Važno je paziti kako se djeci hrana poslužuje jer postoji opasnost od gušenja, pa je uvijek dobro izrezati velike komade hrane, piše BabyCenter.
Kako djeca rastu, željno će kušati hranu s različitih tanjura, a sve to će unijeti raznolikost u prehranu. No, treba obratiti pažnju na sljedeće namirnice u određenoj dobi.
Hrana koju treba izbjegavati: 12 do 24 mjeseca
Mlijeko s manje mliječne masti: Maloj djeci potrebne su masnoće i kalorije iz punomasnog mlijeka za rast i razvoj. Kada dijete navrši dvije godine i ako nema nikakvih problema s razvojem može mu se početi davati mlijeko s niskim udjelom masti.
Dodani šećeri: Djeca mlađa od 2 godine uopće ne bi trebala konzumirati šećer u svojoj prehrani, savjetuju američki stručnjaci. Radi se o šećerima i sirupima koji se dodaju hrani ili pićima kada se prerađuju. To ne uključuje šećere koji se nalaze u mlijeku i voću. Previše dodanog šećera u dječjoj prehrani povezano je s pretilošću i povećanim rizikom od dijabetes i bolesti srca.
Nepasterizirana hrana: Djeca nikada ne bi smjela jesti nepasterizirani sok ili ili nepasterizirane mliječne proizvode. Oni mogu sadržavati štetne bakterije i parazite koji mogu dovesti do ozbiljnih bolesti.
Previše soli: Natrij je esencijalni nutrijent koji se prvenstveno konzumira kao sol, ali ako se jede u velikim količinama može biti štetan.
Veliki komadi hrane: Hrana može zapeti u djetetovom grlu. Američka akademija za pedijatriju preporučuje da se namirnice izrežu na komade ne veće od jednog centimetra. Na primjer, prije posluživanja izreži voće poput grožđa, cherry rajčica i jagoda na četvrtine, a meso, povrće i sireve također je važno narezati.
Sirovo povrće: Kako bi se izbjegla opasnost od gušenja skuhaj povrće poput mrkve, celera i brokule te ga prije posluživanja nareži na kockice.
Orašasti plodovi i sjemenke: Prije posluživanja izvadi koštice iz svježeg voća poput lubenice, breskve, šljive i trešnje. Vrlo je važno u potpunosti izbjegavati orašaste plodove i sjemenke (sjemenke suncokreta). Sjemenke mogu biti premale i povećavaju rizik od gušenja, ali mogu zaglaviti u djetetovim dišnim putovima i uzrokovati infekciju.
Tvrda ili hrskava hrana: Orašasti plodovi, kokice i pereci mogu uzrokovati gušenje, kao i svi tvrdi bomboni.
Ljepljiva hrana: Žvakaće gume i ljepljiva hrana poput želea ili gumenih bombona, sušenog voća može se zaglaviti u djetetovom grlu. Mekani sirevi koji nisu izrezani također mogu predstavljati opasnost od gušenja.
Hrana koju treba izbjegavati: Od druge do pete godine
Previše dodanog šećera: Smjernice za zdravu prehranu preporučuju da svi stariji od 2 godine unose manje od 10 posto od ukupnih dnevnih kalorija iz dodanih šećera. Za prosječno dijete ove dobi, to nije više od 24 grama. Na primjer, to je jedna porciju jogurta s okusom.
Nepasterizirana hrana: Djeca nikada ne bi smjela jesti nepasterizirani sok ili nepasterizirane (sirove) mliječne proizvode. Oni mogu sadržavati štetne bakterije i parazite koji mogu dovesti do ozbiljne bolesti.
Previše soli: Smjernice za djecu u dobi od 2 do 3 godine su da ne konzumiraju dnevno više od 1,2 g soli. Taj broj se povećava na 1,5 g soli dnevno za četverogodišnjake.
Opasnosti od gušenja: Iako je dijete puno veće i više zna još uvijek postoji rizik od gušenja hranom. Nastavi izbjegavati gore namirnice odnosno pazi na serviranje, također je važno da dijete ne jede dok hoda, gleda televiziju, leži i slično.
