Moje dijete ima proljev – praktični savjeti za roditelje

Mekana ili tekuća stolica može biti i posljedica uzimanja nekih lijekova. Proljev je stanje koje svakako treba tretirati i spriječiti dehidraciju, a važna je i obnova zdrave crijevne mikroflore. Stručnjaci koji stoje iza probiotičkih kapi Waya LGG, donose niz pojašnjenja i savjeta kako pomoći djetetu koje ima proljev.

Akutni proljev Akutni, odnosno iznenadni proljev definiran je kao smanjena gustoća stolice (meka ili tekuća stolica) i/ili povećani broj pražnjenja crijeva (više od 3 puta u 24 sata). Najčešći su uzročnici akutnog proljeva kod djece virusi, između ostalih rotavirus. Rotavirusom se do navršene pete godine zarazi čak 95% djece.

Rotavirus – uzročnik epidemija proljeva Zbog velike zaraznosti i jednostavnog širenja rotavirus je često uzročnik epidemija proljeva u vrtićima, domovima umirovljenika i bolnicama. Infekcija rotavirusom vrlo se brzo širi, zato je velika vjerojatnost da će oboljeti cijela obitelj. Rotavirusne infekcije javljaju se tijekom cijele godine, a najviše od studenog do svibnja. Možemo se zaraziti više puta. Kod djece je infekcija rotavirusom opasnija, osobito kad se rotavirusom inficiraju prvi put.

Rotavirusne infekcije mogu se spriječiti preventivnim cijepljenjem. Za savjet upitajte pedijatra.

Gdje se najčešće možemo zaraziti rotavirusom? Infekcija rotavirusom najbrže se širi u zatvorenim prostorijama u kojima se zadržava puno ljudi, npr. u vrtiću, školi ili na radnom mjestu, u obitelji ako dijete ide u vrtić ili školu, u trgovačkom centru, kazalištu, kinu, na dječjem igralištu...

Kako prepoznati infekciju uzrokovanu rotavirusom? Prvi znaci infekcije javljaju se od 12 sati do 4 dana nakon kontakta s virusom. Najčešće bolest započinje povraćanjem, bolovima u trbuhu, može biti prisutna povišena tjelesna temperatura, a rjeđe i znaci prehlade. Slijedi proljev, koji je glavni znak bolesti.

Povraćanje i proljev mogu izazvati opasan gubitak tekućine i elektrolita, odnosno dehidraciju, koja se očituje kao povećana žeđ, suhe i ispucale usne, udubljene oči te blijeda i hladna koža. Dijete obično manje piški, mokraća je tamnije boje i može imati neugodan miris.

Što učiniti kod proljeva?

1 / Trenutačno nadoknađivanje izgubljene tekućine i elektrolita

Nadoknađivanje tekućine prva je i najvažnija mjera kod proljeva i povraćanja. Dijete treba puno piti. Preporučujemo više puta po manju količinu. Najbolji su umjereno zaslađeni čaj, razrijeđeni sok i rehidracijska otopina. Dodavanjem rehidracijske otopine osim tekućine u tijelo se unose i elektroliti. Rehidracijska otopina sprječava dehidraciju, ali ne utječe na smanjenje proljeva. Za savjet upitajte pedijatra ili farmaceuta u ljekarni.

2 / Prehrana tijekom proljeva

Ako dijete ima proljev, nije potrebna nikakva posebna dijeta. Dijete mora što više piti i barem 6 sati od početka rehidracije također jesti. Ako dijete još dojite, činite to što češće, onoliko puta koliko dijete želi. To vrijedi i za djecu koja piju adaptirano mlijeko. I kod većeg djeteta preporučuje se brzo uvođenje normalne uravnotežene prehrane bez dijetnih ograničenja. Ako dijete dugo odbija hranu, a osobito ako odbija tekućinu i primijetite prve znakove dehidracije, treba potražiti liječničku pomoć.

3 / Nadoknađivanje "dobrih" bakterija u crijevima i reguliranje probave

Kad se pojavi proljev, preporučuje se što prije uzeti probiotike.

Treba odabrati dokazano učinkovite probiotike (Lactobacillus rhamnosus GG) i u dovoljnoj količini.

Za savjet upitajte pedijatra ili farmaceuta u ljekarni. Probiotici su živi mikroorganizmi koji učinkovito pomažu kod ublažavanja akutnog proljeva. Istraživanja su dokazala skraćenje trajanja proljeva i manji broj pražnjenja crijeva s tekućom stolicom, osobito kod proljeva djece i odraslih te kao prevencija proljeva pri primjeni antibiotika.

Kada posjetiti liječnika?

Opća je preporuka da dijete s proljevom odvedemo liječniku ako se proljev ne poboljša za 2–3 dana, odnosno ako primijetimo prve znakove dehidracije. Uzmite u obzir i djetetovu dob: što je dijete mlađe, preporučuje se raniji odlazak liječniku.

Važna je higijena

Bolesnici s rotavirusom izuzetno su kužni. Rotavirus se može širiti zrakom (kod povraćanja, kihanja i izdisanja), dodirivanjem zaraženih površina (igračaka, posteljine, kvaka, ručnika...) te hranjenjem zaraženom hranom i pićem (ako npr. jedemo istim priborom ili iz istoga tanjura). Rotavirusi su na sobnoj temperaturi stabilni pa se na dječjim igralima, stolicama i stolovima mogu zadržati nekoliko mjeseci. Zato se preporučuje dezinficiranje tih površina. I nakon preboljele infekcije uzročnici se u stolici izlučuju još dugo vremena.