Ova rečenica sama po sebi izjava je kao i mnoge druge, ali ima i jedno dublje značenje i stereotip koji se već desetljećima (ako ne i stoljećima) provlači društvom - djeca i odrasli koji vole i slušaju klasiku pripadaju otmjenom, obrazovanijem, intelektualnijem sloju, a bebe koje od malena slušaju ovu divnu glazbu, brže se razvijaju, pametnije su i naprednije od vršnjaka. Je li to činjenica ili izmišljotina?
Hipoteza o takozvanom Mozart efektu sugerira da izlaganje djeteta klasičnoj glazbi od najranijeg djetinjstva ima pozitivne učinke na njegov ili njezin kognitivni razvoj. Pojednostavljeno rečeno, klasična glazba bebe navodno čini pametnijima.
Je li to istina?
Stručnjaci kažu da nije baš tako, ali isto tako kažu da spomenuta vrsta glazbe ima nekih pozitivnih efekata.
Klasična glazba ima kompleksniju strukturu od glazbe iz ostalih žanrova. Slušanje klasične glazbe može pripremiti mozak na način da brže rješava tzv. spacijalne probleme poput, primjerice, slaganja puzzli. Postoje dvije različite spacijalne sposobnosti: vizualizacija i orijentacija. Vizualizacija je sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podražaja. Orijentacija je shvaćanje rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadržavanja orijentacije pri promijeni prostorne konfiguracije. Oba procesa zahtjevaju paralelno procesiranje.
Istraživanja su pokazala da bebe stare svega tri mjeseca mogu usvojiti strukturu prezentiranu putem klasične glazbe te čak i prepoznati klasičnu glazbu koju su čuli ranije.
To su pozitivni učinci slušanja klasične glazbe, ali ne postoji ni jedan dokaz o direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi po kojoj bi bebe i djeca koja slušaju klasičnu glazbu imala veći kvocijent inteligencije, odnosno bila pametnija.
Općenito govoreći, puštanjem klasične glazbe bebi činite joj puno dobroga. Evo samo nekih benefita:
- Zajedničko uživanje u glazbi učvršćuje vezu roditelja i bebe.
- Glazba djeluje umirujuće na svakoga, pa tako i na bebu. Ako se bliži vrijeme spavanja, tiha glazba može pomoći bebici da se smiri i lakše utone u san.
- Glazba pozitivno djeluje na memoriju. Dijete puno lakše pamti rime, brojeve, abecedu i druga važna znanja ako ih uči u pjesmici ili u nekom ritmu.
- Slušanje glazbe razvija osjećaj za ritam te poboljšava koordinaciju ako se uz muziku pleše ili plješće.
- Muzika mijenja raspoloženja. Ako je beba nervozna, razdražljiva ili plačljiva, pjesmica joj može vratiti osmijeh na lice.
Ako se odlučite za klasičnu glazbu, odaberite nježne, razigrane kompozicije. Glazba neka svira tiho u pozadini, a vi uživajte u međusobnom zbližavanju, maženju i druženju.
S puštanjem glazbe možete početi dok je bebica još u trbuhu. Mnoge majke potvrdile su kako njihove bebe kad se rode itekako reagiraju na glazbu koju su slušale dok su bile u majčinu trbuhu, a reagiraju tako da se smire, guguću i pažljivo osluškuju divne melodije koje im daju osjećaj sigurnosti.