Adolescenti su dobna skupina koja je najviše vulnerabilna za zlouporabu sredstava ovisnosti i u toj se dobi najčešće započinje s eksperimentiranjem. Uzimanjem sredstava ovisnosti stvara se privid socijalne pripadnosti i zajedništva. Ipak, iako su razlozi koje mladi navode za početak eksperimentiranja s drogama pritisak vršnjaka, znatiželja i način zabave, treba imati na umu da se iza ovakvih razloga uglavnom kriju nisko samopoštovanje i osjećaj beznadnosti i depresivnosti. Mario je imao 15 godina kada se prvi put susreo s marihuanom. Krenuo je u prvi razred srednje škole te mu je bilo iznimno važno da ga društvo prihvati. Na jednom tulumu dečki iz razreda ponudili su mu marihuanu. U nastojanju da ne ispadne outsajder, Mario je prihvatio. Uvjeravao je sam sebe : "Zašto ne bih probao? Pa to je samo proba! Malo ću se zabaviti i to je sve! Zaboravit ću na sve svoje probleme...". No, ta "proba" odvijala se na svakom tulumu i postala sasvim uobičajen način provođenja vremena kada je bio s društvom. Zapravo se uz marihuanu nije osjećao ništa bolje ali sada više nije znao kako da odbije prijatelje. Zašto mladi eksperimentiraju s lakim drogama? Mladih koji prolaze kroz slične probleme kao i Mario iz ove priče ima svugdje oko nas. Adolescenti su dobna skupina koja je najviše vulnerabilna za zlouporabu sredstava ovisnosti i u toj se dobi najčešće započinje s eksperimentiranjem. S obzirom da se mozak adolescenata još uvijek razvija u područjima koja reguliraju donošenje odluka, rasuđivanje i samokontrolu, oni su osobito skloni rizičnim ponašanjima, koja uključuju zlouporabu sredstava ovisnosti. S druge strane, kako je mladima važno da ih društvo prihvati, često se događa da pod pritiskom društva čine neke stvari koje možda i ne žele. Uzimanjem sredstava ovisnosti stvara se privid socijalne pripadnosti i zajedništva, koji je obično veliki problem mladim depresivnim osobama. Socijalne vještine i postizanje popularnosti među vršnjacima odjednom prestaje biti presudno jer se to nadomješta kroz zajedničke ovisničke aktivnosti. Adolescenti koji u situacijama izloženosti većem broju stresnih događaja nemaju podršku i razumijevanje roditelja i drugih osoba iz svoje okoline, teško prolaze kroz ova životna razdoblja. U takvim situacijama konzumiranje različitih sredstava ovisnosti može im se učiniti mogućim načinom suočavanja i umanjivanja negativnih posljedica stresnih životnih događaja. Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju da sklonost jednom problematičnom ponašanju nije izolirana, pa su tako mladi koji uzimaju jedno sredstvo ovisnosti višestruko rizični i za uzimanje drugih sredstava. S druge strane, ono što svakako ide na štetu mladih je i činjenica da je dostupnost sredstava ovisnosti velika, odnosno mladi u školi ili u njezinoj neposrednoj blizini mogu nabaviti različita sredstva, a situacija na mjestima gdje provode slobodno vrijeme je još gora.  

Povezanost depresije i ovisnosti! Iako su razlozi koje mladi navode za početak eksperimentiranja s drogama najčešće pritisak vršnjaka, znatiželja i način zabave, treba imati na umu da se iza ovakvih razloga uglavnom kriju nisko samopoštovanje, osjećaj beznadnosti i depresivnosti, tjeskoba, problemi u školi i/ili u obitelji. Na odluku adolescenta hoće li ući u svijet ovisnosti i rizičnog ponašanja uvelike utječu funkcionalnost obitelji, bio-psihološka predispozicija (genetika), karakteristike i utjecaji okruženja u kojima odrasta (dostupnost droga, utjecaji skupine vršnjaka, negativni utjecaj medija, kvaliteta i organiziranost školskih i drugih programa prevencije). Roditelji svakako trebaju osvijestiti da je najjača karta koju mogu upotrijebiti kako bi njihov adolescent izrastao u sretnu i zdravu mladu osobu zapravo dobar odnos s djetetom. Harmonični obiteljski odnosi, kvalitetna komunikacija te međusobno podržavanje i razumijevanje pružaju mladoj osobi sigurnu bazu u kojoj neće imati potrebu osjećaje straha i nesigurnosti nadomještati sredstvima ovisnosti. Ako su roditelji uključeni u život djece, postavljaju im jasna pravila pri čemu su dosljedni u odgoju, imaju saznanja o društvu s kojim se njihovo dijete provodi vrijeme, manja je vjerojatnost da će takva mlada osoba zaglibiti u problemima droge. Na kraju, mladi trebaju imati na umu da zlouporaba sredstava ovisnosti često za posljedicu ima depresivno raspoloženje: upravo suprotno uvriježenom mišljenju da će im psihoaktivne tvari (u koje između ostalog spada i alkohol) pomoći da postignu dobro raspoloženje. S vremenom psihoaktivne tvari više ne ispunjavaju željenu funkciju i osoba shvati da je socijalna mreža stvorena na ovakav način samo privid socijalne pripadnosti i prijateljstva. U tom slučaju dobro je potražiti i stručnu pomoć kako bi se mlada osoba lakše suočila s problemima.

Autorica teksta: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog Centar Proventus (www.centarproventus.hr)