Naime, čekajući djecu pred školom, slučajno sam načula razgovor nekolicine mladih djevojka u rasponu godina od 11 do 13, okupljenih ispred škole. Djevojke su raspravljale o milijunima koje poznate influencerice zarađuju na Instagramu, bez puno uloženog truda, znanja i obrazovanja. "Sve što ti treba je dobra kamera, filteri, aplikacija za uređivanje fotki, šminka i to je to. Ja imam 300 lajkova na onoj fotki koju sam jučer objavila...", nadovezala se druga djevojčica.
Zgrožena time što sam čula, povela sam razgovor i sa svojom 11-godišnjom kćeri o Instagramu, kojeg tada još nije imala. Rekla mi je da sve njene prijateljice i poznanice imaju Instagram profil te me pitala smije li i ona otvoriti svoj. Zabranila sam joj i rekla sam da je još premlada i da radije provodi vrijeme sa stvarnim prijateljima u stvarnom svijetu, umjesto virtualnom.
Od najranijeg djetinjstva, poticala sam druženje svoje djece sa što širim krugom prijatelja, pozivala bi njihove prijateljice i prijatelje k nama, često bi djeca i prespavala kod nas. Svoju kćer sam učila o važnosti sklapanja i njegovanja prijateljstva, upoznavanja novih ljudi, održavanju kontakata s prijateljima s mora, s gimnastike, iz škole, vrtića, itd. Također sam ju poticala da što više vremena provodi vani, na zraku, u igri i aktivnostima.
Ulazak u pubertet i preokret
Unatoč svom mom trudu, kad je ušla u pubertet, parkići i igrališta su i dalje bili aktualni, ali u malo drugačijem obliku. Cijelo društvo bi sjelo na obližnju klupicu i buljilo u nečiji mobitel - Instagram, Facebook, YouTube ili Tiktok te bi se fotografirali i snimali te objavljivali fotografije na nekoj od društvenih mreža. I dalje je to bilo druženje, ali virtualno, u svijetu gdje se popularnost mjeri lajkovima i pratiteljima.
Srećom, kći mi se "navukla" na društvenu mrežu za tinejdžere, Tiktok, koja se bazira na snimanju vlastitih kratkih spotova uz muziku. To ipak smatram manjim zlom od Instagrama, koji je prema najnovijem izvješću Kraljevskog društva za javno zdravstvo, društvena mreža koja ima najnegativniji učinak na mlade.
Što ne valja s Instagramom?
Instagram je svijet za sebe, često u disproporciji s našim realnim životima i svakodnevicom, što može prouzročiti stalno uspoređivanje i nezadovoljstvo našim vlastitim životom, izgledom, poslom, stilom života, itd. Kroz sav taj sadržaj, posebice vizualan, stvara se slika o tome kako bi ljudsko tijelo, ponašanje, razmišljanje, pa i način života trebali izgledati. Time dolazi do stvaranja iskrivljene slike o lijepom, a sve suprotno tim normama postaje neprihvatljivo.
Posljedično, takav stav postaje opasan za psihičko zdravlje jer nezadovoljstvo koje proizlazi iz nemogućnosti povezivanja s takvim sadržajima je tako veliko, da sve veći broj istraživanja pokazuje da upravo društvene mreže doprinose mentalnim poteškoćama i problemima kao što su anksioznost, depresija, nesanica i druge poteškoće sa spavanjem te negativno utječe na samopouzdanje i samopoštovanje. Posebno se opasnim smatra za mlade u pubertetu i tinejdžere koji još nemaju izgrađen identitet.
Mitovi o ljepoti i današnje tinejdžerice
Prije otprilike dva desetljeća Naomi Wolf objavila je bestseler i klasik "Mit o ljepoti" u kojem objašnjava povijest suvremene moderne žene i kreaciju ženskog identiteta kroz medije, kao robinju ovisnu o mitu o ljepoti. Taj famozni mit o ljepoti spominje se još od pojave televizije te pogotovo kasnije dolazi do izražaja kroz ženske časopise. Mediji konstruiraju sliku prihvatljivog izgleda za žene i djevojčice pod utjecajima raznih industrija (modne, kozmetičke, prehrambene, fitness industrije, kao i industrije estetske kirurgije).
Glavni cilj ženskih časopisa je uvjeriti žene (čitateljice) da su bez svih tih proizvoda koje oni reklamiraju na svojim stranicama, ružne, jadne, stare, debele, nepoželjne. Uvjeravaju ih da je debljina ženin najveći neprijatelj te da krene u borbu protiv nje svim raspoloživim sredstvima (dijetama, kozmetičkim proizvodima, operacijama, itd.). Tvrde (vizualno i tekstualno) da je starenje kod žena apsolutno odvratna i neprihvatljiva stvar.
Oglašivači koji omogućuju žensku masovnu kulturu, poznato je, ovise o tome da se žene dovoljno loše osjećaju zbog svojih lica, tijela, kila, godina, i da troše više novca na beskorisne ili bolne proizvode, umjesto da se osjećaju prirodno lijepe.
Dok su nekad časopisi kreirali sliku žene i suptilno provodili mit o ljepoti, danas je tu funkciju preuzeo Instagram. Nekad su urednici modnih časopisa kreirali sadržaj za nas i fotošopirali fotografije, a danas, u doba društvenih mreža, svatko od nas postaje urednik i kreator vlastitog sadržaja, što postaje još opasnije.
Instagram je nastavio s "mitom o ljepoti" ali ga je podignuo na jedan drugačiji nivo - malo teksta, mnogo savršenih fotografija, savršenog svijeta, savršenih tijela, savršene djece, savršenih interijera. Sve je dobilo ozbiljniju (i negativniju) konotaciju kada su brojni brandovi, oglašivači i marketinški stručnjaci namirisali plodno tlo. U svrhu promocije brandova, reklamiranja proizvoda te potencijalno velike zarade, umiješali su svoje prste u tu društvenu mrežu.
Kao što je dokazano da ženski časopisi utječu na široko prihvaćene stavove o ženskom tijelu, tako su dosad provedena istraživanja pokazala koliki utjecaj ima Instagram na sliku o vlastitu tijelu, pogotovo kod najranjivije skupine, djevojčica u pubertetu i tinejdžerica. Istraživanja su pokazala da tinejdžerice imaju lošije mišljenje o svom tijelu kada su izložene manipuliranim fotografijama na Instagramu.
Djevojčice i mlade djevojke se često uspoređuju s nerealističnim fotografijama kojima se na Instagramu lako manipulira, bilo filterima, raznim aplikacijama za obradu fotografija, korištenjem Photoshopa. Mlade djevojke svoj osobni uspjeh i samopouzdanje mjere više ili manje uspješnim prilagođavanjem svog izgleda nametnutom idealu ženske ljepote koji se na toj društvenoj mreži konstruirao.
Društvene mreže u funkciji izgradnje samopouzdanja
Naime, kod tinejdžera se javlja povećani fokus na sebe same, što znači da oni mogu postati nevjerojatno zaokupljeni svojim izgledom te ako djevojčice (i dječaci) počnu vjerovati da ne odgovaraju tim idealima ljepote, mogu postati nesigurni u pogledu svog izgleda. S obzirom da djeca u pubertetu i tinejdžeri rade na izgradnji vlastitog identiteta, samopouzdanja i samopoštovanja, društveni mediji im postaju osnovno sredstvo za izgradnju svega navedenog i to na dva načina: odobravanje društvenog okruženja i mogućnost utjecanja na to okruženje.
Drugim riječima, mladima se nudi mogućnost da sami stvore svoj online identitet putem fotografija kojima će oni manipulirati kako bi se prikazali u najboljem svijetlu te stvarajući svoj profil prema zadanim idealima Instagrama. Ukoliko pritom naiđu na odobravanje publike u smislu lajkova, komentara, povećanja broja pratitelja, to će kod njih izazvati (lažan) osjećaj samopouzdanja. S druge strane, ukoliko ne postignu zacrtani uspjeh te neprestano osjećaju nezadovoljstvo uspoređujući se s drugim "uspješnim" profilima, to može dovesti do izrazito niskog samopouzdanja kod tinejdžera. Kod još neizgrađenih ličnosti, samopouzdanje ovisi o priznanju i ocjeni koja se dobiva od slika objavljenih na toj društvenoj mreži.
Pa kako onda pomiriti ta dva svijeta, virtualni i stvarni, te djecu izvesti na pravi i zdravi put usprkos svim tim opasnostima koje nam nose novi mediji?
Mlade se djevojke (i dječaci) jednostavno moraju opremiti zaštitom protiv udara "mita o ljepoti" i mjerenja popularnosti na društvenim mrežama. To se postiže obrazovanjem, intelektualnom zrelošću, poštovanjem i gradnjom samopouzdanja u obitelji, od najranije dobi. Također smatram da je djecu zdravo i mudro od malih nogu uključiti u neki sport ili sportske aktivnosti koje mogu mladim djevojkama i dječacima pomoći da izgrade pozitivnu i zdravu sliku o svom tijelu te također pridonijeti razvoju zdravog samopouzdanja.
Druženje i stvaranje čvrstih prijateljstva također mogu pomoći djeci da osjećaju zadovoljstvo sobom i svojim životom mimo virtualne stvarnosti, virtualnih prijatelja i lažne popularnosti. I naravno, važno je ograničavati i kontrolirati vrijeme koje naša djeca provode na društvenim mrežama te odmah reagirati ukoliko uočite znakove mentalnih poteškoća kod svog djeteta.
**********
Sandra Osrečkimagistra je novinarstva i majka troje djece. Sandra se opisuje kao mama koja svakodnevno osmišljava načine kako sakriti brokulu ispod komada pohane piletine, kako na vrijeme odvesti kćer na gimnastiku a da pritom sin ne zakasni na engleski, kako držati bebu na oku i animirati je raznim edukativnim igračkama i vježbicama dok kuha ručak i istovremeno telefonski dogovara termin kod logopeda, kako mužu ujutro zapakirati zdrav ručak za posao, otići na tržnicu po svježe meso i povrće, staviti maskaru i nalakirati nokte, ubaciti još negdje frizera, teretanu i odlazak u parkić s djecom. U tom malom savršeno funkcionirajućem kaosu, Sandra pokušava zadovoljiti potrebe svih članova obitelji, uključujući i svoje, a jedna od tih potreba je i pisanje. Piše iz gušta i poručuje: “Ako pisanjem pomognem/inspiriram/nasmijem barem jednu mamu, bit će mi drago”.